CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex bohemica Schreb., herbarski primjerak sabran u Lonjskom polju, pohranjen u ZA, leg./det. K. Schlosser (br. 5512) bez datuma sabiranja (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik)

češki šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001824

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; B2ac(iv); D)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Alegro, A., Nikolić, T. (2005): Carex bohemica Schreb. (HRCP001824). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1824. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Regulacija vodotokova i izostanak poplavljivanja.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u granicama Parka prirode Kopački rit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Carex bohemica Schreb. je trajna busenasta biljka bez vriježa koja živi svega nekoliko godina, a ponekad je i jednogodišnja. Stabljike su brojne, koso se uzdižu s ruba busena, visoke su 5–30(60) cm, debele do 2 mm, glatke, trobride, a u gornjem dijelu ne nose listove. Odumrli lisni rukavci su svijetlosmeđi. Listovi su kraći od stabljike, široki 1,5–2,5 mm, linealni, postupno se sužuju prema vrhu, hrapavih su rubova, mekani i svijetlozelene boje. Cvat ima 2–4 ovojna lista, duga do 15 cm, koji uvelike nadvisuju cvat, nalikuju na prizemne listove, pri bazi imaju više žila, široko su kožičasto obrubljeni. Najdonji ovojni list je uspravan, i izgleda kao nastavak stabljike (cvat je stoga naizgled postran). Cvat je gusta, kuglasta, rjeđe (kod patuljastih oblika i oblika iz sjene) jajasta glavica zelene boje (kad su plodovi zreli svijetlosmeđa), duga do 2 cm, sastavljena od mnogobrojnih klasića. Klasi}i su obrnuto jajasti do produljeni, s gusto raspoređenim mnogobrojnim cvjetićima, androgini (pri dnu s muškim, a iznad sa ženskim cvjetovima). Pljevice su usko suličaste, ušiljene, otprilike upola kraće od pripadaju}e vrećice, bijelokožičaste, sa zelenom središnjom žilom. Vrećice su suličaste, duge 7–8 (–10) mm, duže od pljevi, plankonveksne, usko okriljenih rubova, hrapave, zelene, na kraju svijetložute, gole, sa slabo izraženim žilama, s gornje strane sužene u dugi, dvozupčasti, hrapavi kljun. Plodnica ima dvije njuške. Plod je duguljasto jajast, malen, stisnut, sjajan i svijetlosmeđe boje. Ostali podaci o svojti. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=80. Cvjeta od lipnja do rujna Pripada eurosibirskom flornom elementu.
  • Staništa
    A.4.2.1. Niski šiljevi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na položenim, povremeno plavljenim, no u kasno ljeto suhim obalama jezera, bara, rukavaca i rijeka, na otvorenim, vlažnim, pjeskovitim, glinastim i muljevitim tlima. Pionirska je vrsta, te raste u zajednicama sveze Nanocyperion, često sa zajednicama sveze Bidention. Pojavljuje se mjestimično i iznenada, često u velikoj množini, no nakon kraćeg vremena opet nestaje. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion). GLCC/SSC. 12.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštanom, Azori, Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Baranjska mezoregija. Lokaliteti. Kopački rit.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    laiche souchet (francuski), laiche de boheme (francuski), böhmische Segge (njemački), češki šaš (slovenski), carice boema (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    TOPIĆ, J. (1989): Vegetation of the Special Zoological Reserve of Kopački Rit. Hydrobiologia 182:149–160.