CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

pješčarski ladolež

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001821

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (R -)

    • Citat
    Šegulja, N., Nikolić, T., Kumbarić, A., Štefan, A. (2005): Calystegia soldanella (L.) R.Br. (HRCP001821). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1821. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Alma Kumbarić
      A. Štefan
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12 Druge mogućnosti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Ugrožavanje i smanjivanje pješčanih obalnih staništa antropogenim aktivnostima (turizam, gradnja, eksploatacija pijeska i dr.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u dijelovima svojega areala u Ramsarskom području–donji tok Neretve.
    • Potrebne mjere očuvanja
      5.1.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđeno osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite pješčanih i šljunčanih plaža, staništa i ove svojte (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Pješčarski ladolež je trajnica, više od 50 cm duga biljka. Korijen je puzajući, jednostavan, valjkast i mesnat, a prodire i do 1,5 m duboko u tlo. Stabljika je polegnuta, na vrhu uspravna, razgranjena, okrugla, uglavnom slabo bridasta, a na presjeku puna. Listovi su na dosta dugoj peteljci, plavkastozelenkaste su do zelene boje, bubrežastog oblika, do 2,5 cm dugi i do 4 cm široki, nejasno tupo nazubljeni ili cjelovita ruba. Središnja žila završava bodljastim nastavkom. Cvjetovi su pojedinačni ili, rjeđe, po dva zajedno u pazušcima listova, na cvjetnim stapkama koje svojom dužinom premašuju listove. Cvjetne su stapke u donjem dijelu okrugle, a u gornjem četverobride ili kratko okriljene i zadebljale. Predlistići su veliki, jajasti, tupih vrhova, odrezani, otprilike iste dužine kao lapovi čaške koju najvećim dijelom obavijaju. Lapovi su jajasti, na vrhu zaobljeni, odrezani ili izrubljeni, a završavaju bodljastim nastavkom. Vjenčić je do 5 cm dug, ljubičaste, ružičastocrvene ili blijedopurpurno crvene boje s 5 bijelih pruga. Prašnici su dugi 20–30 mm, a prašnice 4–6 mm. Plod tobolac je jajast, u obliku boce, u vršnom dijelu tup. Sjemenke su bridaste, hrapave, crne. Ostali podaci o svojti. Prema životnom je obliku pješčarski ladolež geofit. Cvate od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=22.
    • Staništa
      F.2. Pjeskovita morska obala
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Pješčarski ladolež uspijeva na zaslanjenim pjeskovitim obalama, u zajednicama sveze Ammophilion Br.–Bl. 1933. Izuzetno je prilagođena rastu na gibljivoj pješčanoj podlozi koju pokreću valovi i vjetar. Posebno je ugrožena na morskim obalama koje se koriste kao plaže i na mjestima eksploatacije morskog pijeska. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 16.211212 Sjevernomediteranske primarne sipine (Agropyretum mediterraneum). GLCC/SSC. 3.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Azori, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Krim, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Brijuni, Dugi otok, Hvar, Kaštel Novi, Korčula, Krk, Lukavci (otočić kod otoka Hvara), Mljet, ušće Neretve, Pag, Pelješac, Pržina, Rab


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Solanales
    • Porodica
      Convolvulaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Provoost, S.; Bonte, D. (Ed.) (2004). Animated dunes: a view of biodiversity at the Flemish coast [Levende duinen: een overzicht van de biodiversiteit aan de Vlaamse kust]. Mededelingen van het Instituut voor Natuurbehoud, 22. Instituut voor Natuurbehoud: Brussel, Belgium. ISBN 90-403-0205-7. 416, ill., appendices pp.
      Svenska kärlväxtnamn (1900-01-01 00:00:00) Databas levererad av Thomas Karlsson 2011-06-16
    • Ostala hrvatska imena
      morski slak, morsko zelje
    • Strana imena
      Strandwinde (njemački), liseron de mer (francuski), chou marin (francuski), vilucchio marittimo (talijanski), Beach Morningglory (engleski), Seashore False Bindweed (engleski), obmorski plotni slak (slovenski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von der Dr. Werner Klinkhardt, Leipzig
      FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
      GINZBERGER, A. (1921): Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Oesterr. Bot. Z. 70(9–12):233–248.
      HIRC, D. (1906e): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 167:8–128.
      HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
      HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
      ILIJANIĆ, LJ. (1987): Vegetacijske i biljnogeografske značajke otoka Raba. In Mohorovičić, A. ed.: Rapski zbornik – zbornik radova sa znanstvenog skupa o otoku Rabu održanog od 25. do 27. listopada 1984. godine. JAZU i Skupština Općine Rab, Zagreb, 83–97.
      MALY, J. C. (1848): Enumeratio plantarum phanerogamicarum Imperii austriaci universi, Braumueller.
      MORTON, F. (1914c): Beiträge zur Kenntnis der Flora von NordDalmatien. Oesterr. Bot. Z. 64(5):174–183.
      PAVLETIĆ, ZI. (1995): Ugrožene biljke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenja sa simpozija »Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta«, Pomena, otok Mljet 4–10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 285–291.
      PETTER, F. (1852b): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(4):26–28.
      RAJEVSKI, L. (1969): Prilog poznavanju flore južnojadranskog primorja. Acta Bot. Croat. 28:459–465.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43:119–142.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠEGULJA, N. (1998): Biljni svijet pjeskovito – šumovite i muljevite obale našeg Jadrana. Ekol. glas. 6(8):21–27.
      ŠPANJOL, Ž. (1992): Zaštita prirode u općini Rab. Glasn. Šumske Pokuse 28:49–132.
      TRINAJSTIĆ, I. (1971): Novi prilog flori otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 30:157–161.
      TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
      TRINAJSTIĆ, I. (1991b): Prilog poznavanju flore otoka Dugog. Acta Bot. Croat. 50:129–133.
      TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
      TRINAJSTIĆ, I. (1994e): Calystegia soldanella (L.) R. Br. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 74–75.
      TRINAJSTIĆ, I. (1995d): Vegetacijske značajke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenja sa simpozija »Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta«, Pomena, otok Mljet 4–10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 247–269.
      TRINAJSTIĆ, I., JASPRICA, N. (1998): Vegetation of the class Ammophyletea Br.-Bl. et R. Tx 1943 in the southern part of the Croatian littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7:79–83.
      UNGAR, S. (1972): Novi prilog flori poluotoka Pelješca. Acta Bot. Croat. 31:217–220.
      VISIANI, R. (1847): Flora Dalmatica, Vol. II (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.