CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
dinarsko zvonce
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000182
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Martinis, Z. (1994): Edraianthus dinaricus Wettst. (HRCP000182). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/182. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zlatan Martinis
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Rijetka vrsta, srednjodalmatinski stenoendem. Vrsta je ograničena na vrlo usko zemljopisno područje vršnih grebena planine Mosora i ne pokazuje tendenciju širenja.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Od kada je poznata, vrsta nije bitno izmijenila svoju brojnost. Zbog malobrojnosti populacije i refugijskog karaktera sadašnjeg staništa, kao i zbog izmjene ekoloških uvjeta postoji opasnost da vrsta nestane. Potencijalna opasnost za opstanak može biti i širenje industrijske zone splitske regije prema Mosoru, jer se sve više onečišćuje atmosfera. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je vrstu zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode, a nalazišta proglasiti botaničkim rezervatima te proučiti mogućnost uzgoja radi eventualne reintrodukcije i očuvanja genofonda. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Višegodišnja zeljasta biljka, prilegla rahlobusenasta oblika. Razmnožava se sjemenjem. U kulturi se teško održava. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Naseljuje izložene i ogoljele vapnenačke grebene položene u smjeru sjeverozapad-jugoistok i razvija se pojedinačno ili u malim skupinama u pukotinama stijena na kamenim policama između blokova stijena na gruboj vapnenačkoj trošini. Izrazito heliofilna i kseroternma vrsta, a podnosi i velike oscilacije temperature i vlažnosti. Recentno stanište koje naseljava ima refugijski karakter zbog slabe konkurentnosti prema drugim vrstama na povoljnijem staništu tog područja (Z. Maritinis, 1971). Raste u području sredozemne planinske zajednice Satureio-Edraianthetum Horvat 1942. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Raste pojedinačno ili u manjim skupinama, već prema konfiguraciji staništa odnosno veličini pukotina i usjeklina u stijenama koje naseljava. Od kada je poznata, vrsta nije bitno izmijenila svoju brojnost. Zbog malobrojnosti populacije i refugijskog karaktera sadašnjeg staništa, kao i zbog izmjene ekoloških uvjeta postoji opasnost da vrsta nestane. Potencijalna opasnost za opstanak može biti i širenje industrijske zone splitske regije prema Mosoru, jer se sve više onečišćuje atmosfera.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Vrstu je prvi opisao A. Kerner (1872) na temelju nalazišta na Mosoru. Kasnija su istraživanja pokazala kako je ta endemična vrsta vezana isključivo za vršne dijelove Mosora duž njegova glavnoga grebena u pojasu između 1000 i 1300 m nadmorske visine. Prema svojoj rasprostranjenosti pripada u krug reliktnih elemenata balkanske provincije oromediteranske regije i njenog visokodinarskog sektora (I. Trinajstić, 1985).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asterales - Porodica
Campanulaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
mosorsko zvonce - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Bedalov, M., Šegulja, N., 1983: Neke zanimljive biljke u flori Mosora. Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, Povremena izd. Muz. grada Šibenika 10: 215-221. Šibenik.
Janchen, E., 1910: Die Endraianthus-Arten der Balkanlander. Mitt. Nturw. Ver. Univers. 8, 1-40.
Kerner, A, 1872: Ber. d. Naturw.-med. Ver. 3, 71. Innsbruck.
Lakušić, R., 1973: Prirodni sistem populacija i vrsta roda Edraianthus DC. Godišnjak Biol. inst. Univ. u Sarajevu 26, 1-130. Sarajevo.
Martinis, A, 1971: Ekomorfološke karakteristike životnog oblika patuljastog zvonca (Edraianthus pumilio (Portenschlag) DC) i srodnih vrsta. Ekologija 6(2): 205-216. Beograd.
Trinajstić, I., 1985: Oromediteranska fitogeografska regija. Biosistematika 11 (2): 83-89. Beograd.
Visiani, R., 1872: Florae Dalmaticae supplementum I. Mem. R. Ist. Veneto, 16, 74. Venetiis.
Wettstein, R., 1887: Monographie der Gattung Hedraeanthus. Denkschr. Akad.Wiss., Math.-Nat. KI., S3 Wien.