CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

cretna breza

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001813

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c; B2b(i,ii,iii,v))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Šegulja, N., Nikolić, T., Šoštarić, R., Belamarić, M. (2005): Betula pubescens Ehrh. (HRCP001813). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1813. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Renata Šoštarić
      M. Belamarić
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      12 Druge mogućnosti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestanak staništa prirodnim progresivnim sukcesijama vegetacije, odvodnjavanje. Cretna breza se navodi za hrvatsku floru već s kraja 19. st. (NEILREICH 1868, SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869), no kako nalazišta kasnije nisu potvrđena HIRC (1903) svojtu uklanja s popisa hrvatske flore. Tako ostaje sve do Pevalekovih florističkih istraživanja (PEVALEK 1924) kada je svojta potvrđena za lokalitet Blatuša u blizini Topuskog. U novije vrijeme cretna je breza nađena i u okolici Samobora (FRANJI} 1995), čime je potvrđen jedan od ranijih navoda SCHLOSSER i VUKOTINOVI}A (1869). Veliki dio navoda iz prijašnjih vremena za nalaze na drugim lokalitetima dvojben je ili većinom netočan (DEGEN 1936, HIRC 1903, NEILREICH 1868, SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869 i dr.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (4. 9. 1964. god., NN 20/65).
    • Potrebne mjere očuvanja
      5.4.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste, kao i izrada i provedba akcijskih planova zaštite cretova općenito (NN 81/99, 3. 8. 1999.). Posredno je zaštićena u posebnom botaničkom rezervatu Banski Moravci.
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa, 4.1 Drugo
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Cretna breza je listopadno, do 30 m visoko drvo, nježne, prozračne krošnje i više-manje visećih, tankih grana zadnjega reda. Kora mladih stabala i mladih grana je bijela, glatka i ljušti se u obliku vodoravnih prstenova, dok starije grane i stara stabla imaju grubo uzdužno ispucalu, smeđecrnu koru. Mlade grančice (izbojci) su duge, tanke, obješene, sivosmeđe, gusto obrasle stršećim dlakama i nemaju bradavičavih lenticela. Plojka listova ima kosočetvrtasti, rombični ili jajasto-trokutasti oblik, klinastu, ravnu ili zaobljenu bazu, šiljasti vrh, pilasti rub, duga je 3–5 cm i široka 1,5–3,5 cm. U mladosti je više-manje gusto dlakava, kasnije gola i samo na naličju ima čuperke dlaka u uglovima žila. Lisne peteljke duge su 1–2,5 cm i također su, u mladosti, gusto dlakave. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni, skupljeni u rese. Muške su rese sjedeće, do 8 cm duge, po 2–3 skupljene terminalno na završecima grančica. Muški su cvjetovi građeni od 1 do 2 listića ocvjeća i dva prašnika, koji su u gornjem dijelu razdijeljeni na dvoje. ženske se rese razvijaju postrance na granama, u pazušcima listova. Pojedinačne su, na stapkama, duge 2,5–4 cm, široke 6–10 mm i valjkastog oblika. ženski cvjetovi nemaju ocvjeće, a sastoje se od dvogradne plodnice, sa po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i s dvije nitaste njuške. Oprašuje se vjetrom (anemofilija). Plodovi se razvijaju u visećim plodnim resama, na dugoj, tankoj stapci smeđe boje. Pokrovne ljuske ploda su gole ili dlakave, trokrpaste: središnji režanj je produžen, duguljasto-trokutastog oblika, a postrani režnjevi su trokutasti i više-manje previnuti prema naprijed. Plod je okriljeni oraščić, krilca su poluokruglasta, više-manje jednako široka kao i oraščić, a rasprostranjuje se vjetrom (anemohorija). Uočen je i hibrid Betula x blatušae Pevalek, (B. pendula Roth. x B. pubescens f. Blatušae Pevalek, KAJBA 1994). Prema životnom je obliku fanerofit (može biti >5m). Cvjeta u travnju i svibnju. Broj kromosoma je 2n =56.
    • Staništa
      C.1.2.1. Prijelazni cretovi bijele šiljkice , D.1.1. Vrbici i šikare, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Element vegetacije cretnih heliofilnih šikara i rijetkih šuma. Zajednice Alnion, Magnocaricion, Caricetalia fuscae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 44.91 Močvarne šume crne johe (Alnion glutinosae), 44.9212 Šikare sive vrbe (Salicetum cinereae), 44.A12 Cretne brezove šumice na sfagnumskom cretu, 54.483 Ilirski cretovi bijele šiljkice (Rynchosporion albae). GLCC/SSC. 21, 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bosna i Hercegovina, Britanija uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island. Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Švedska, uključujući Öland i Gotland. Veći dio Europe, ali rijetka u mediteranskom području i na krajnjem jugoistoku. Svojta na području Balkanskog i Pirinejskog poluotoka ima južne granice svojeg areala.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Banovinska i pokupska mezoregija. Blatuša (okolica Topuskog), Ludvić potok (Gradišće, okolica Samobora).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Fagales
    • Porodica
      Betulaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 238-250.
    • Ostala hrvatska imena
      briza, brizovina
    • Strana imena
      Downy Birch (engleski), White Birch (engleski), bouleau pubescent (francuski), Moor-Birke (njemački), puhasta breza (slovenski), betulla pubescente (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      FRANJIĆ, J. (1995): Present distribution of the pubescent birch (Betula pubescens Ehrh., Betulaceae) in Croatia. Acta Bot. Croat. 54:125–129.
      FUKAREK, P. (1957): Da li je cretna breza (Betula pubescens Ehrh.) raširena i na području Bosne i Hercegovine? Nar. Šumar. 11(1–3):31–39.
      HIRC, D. (1903): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 155:49–158.
      KAJBA, D. (1994): Neke karakteristike hibrida Betula x blatušae Pevalek, corr. (= B. pendula Roth. x B. pubescens f. blatušae Pevalek). In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica- Zagreb, 49–56.
      LOVAŠEN-EBERHARDT, Ž. (1994a): Betula pubescens Ehrh. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 66–67.
      NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
      PERŠIN, V. (1964): Kratak pregled florističkih istraživanja okolice Karlovca. Zb. Gradskog muz. Karlovac 1:187–203.
      PEVALEK, I. (1924): Prilog poznavanju naših breza. Farmaceutski vjesnik 14:662–665.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.