CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Beckmannia eruciformis (L.) Host, herbarski primjerak pohranjen u ZA, leg./det J. Pančić, bez datuma sabiranja (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik)

rigasta bekmanija

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001811

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B2b(i,ii,iii,iv))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Rešetnik, I., Nikolić, T. (2005): Beckmannia eruciformis (L.) Host (HRCP001811). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1811. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Ivana Rešetnik
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak staništa, isušivanje močvara.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojte je posredno zaštićena na lokalitetu u granicama Nacionalnog parka Krka.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Rigasta bekmanija je trajnica visoka 30–150 cm, s puzavim rizomom. Stabljika je uspravna, pri dnu često zadebljala. Listovi su ravni, dugi 30–50 cm, a široki 4–10 mm. Iako su listovi bez dlaka, rubovi su im hrapavi. Ligule, veličine 5–8 mm, su šiljaste. Cvat je složeni klas, obično velik 18–25 cm. Klasovi su dugi 1–3 cm, sjedeći, a tvore ih klasići poredani u dva reda. Klasići su gotovo okrugli, veličine 2,5–3 mm, a sastoje se od dva fertilna cvijeta. Pljevice su trbušasto nadute, a s leđne strane zelene, na rubu bijele ili blago ljubičaste. Obuvenci su uglavnom na vrhu zašiljeni, a s leđne strane malo dlakavi. Prašnici su duži od obuvenca, a same prašnice su duge oko 1,8 mm. Plod pšeno je duguljasto jajastog oblika, po površini izbrazdan. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvate u svibnju i lipnju. Broj kromosoma je 2n=14. Prema flornom je elementu eurosibirska vrsta. Cijeli rod je dobio ime po njemačkom botaničaru Johannu Beckmannu. Sjemenke su jestive i od njih se može napraviti brašno. Zabilježeno je da su dijelovi biljke nekad korišteni kao punilo.
  • Staništa
    A.4.1.1. Tršćaci i rogozici
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U vodi i uz vodu, u tršćacima koji mogu biti i zaslanjeni. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.111 Trajno plavljeni tršćaci. Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 12. slatkovodna jezera/ribnjaci/nasipi, brane
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Bugarska, Hrvatska, Češka, [svojta nije nativna] Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Srbija i Crna Gora (Srbija), Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Turska (europski dio), uključujući Gökçeada
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Srednjoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Drniš, Krka.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Slough Grass (engleska)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • · MARKOVIĆ, LJ., ILIJANIĆ, LJ., LUKAČ, G., HR{AK, V. (1990): Pregled istraživanja biljnog pokrova na području nacionalnog parka »Krka«. In Kerovec, M. ed.: Nacionalni park Krka. Zbornik radova sa simpozija »NP Krka – stanje istraženosti i problemi zaštite ekosistema«, Šibenik. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 449–469.
    · VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.