CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

velika šumarica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001794

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (EN) A4ce)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Marković, L., Nikolić, T., Belamarić, M. (2005): Anemone sylvestris L. (HRCP001794). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1794. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ljerka Marković
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      M. Belamarić
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Sječom termofilnih šikara i šuma i uništavanjem suhih travnjaka, te pretvaranjem tih površina u urbanu zonu, nestaju staništa na kojima vrsta raste.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane nikakve mjere zaštite. Posredno je zaštićena u dijelu svojeg areala u parku prirode Medvednica. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste, kao i zaštita travnjačkog ekološkog sustava Čučerje na kojemu dolazi.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Velika šumarica je višegodišnja zelen, visoka 15–50 cm, sa snažnim, kosim ili gotovo okomitim podankom, obavijenim ostacima lisnih peteljka, a na kojemu se razvijaju adventivni pupovi. Prizemnih listova ima 2–6. Njihove su peteljke duge i čupavo dlakave, a plojke su duboko dlanasto razdijeljene na 3–5 duguljasto-jajastih odsječaka, koji su u donjoj polovici klinasto suženi i cijela ruba, a u gornjoj polovici na rubu grubo i nepravilno urezano nazubljeni. Plojke su s obje strane prileglo dlakave. Listovi stabljike stoje po tri u pršljenu, malo iznad sredine stabljike, njihove su peteljke kratke i stršeće dlakave, a plojke su im trodijelne, izgledom slične plojkama prizemnih listova. Stabljika je uspravna, gotovo bijelo pustenasto dlakava, nerazgranjena i na vrhu nosi jedan uspravan cvijet (rjeđe 2). Cvijet promjera 4–7 cm pravilan je i dvospolan, a stoji na prileglo dlakavoj cvjetnoj stapci. Njegovo ocvjeće je sastavljeno iz 5 široko ovalnih ili naopako jajastih, potpuno bijelih ili s unutarnje strane ružičasto nahukanih listova ocvjeća, koji su s vanjske strane bijelo prileglo dlakavi, a na vrhu tupi ili plitko izrubljeni. Prašnika ima mnogo, znatno su kraći od listova ocvjeća, a njihove su prašnice žute. U cvijetu se nalazi velik broj slobodnih plodnih listova, od kojih svaki sadrži jajasto-kuglastu plodnicu s jednim sjemenim zametkom. Plodovi su jednosjemeni oraščići, dugi do 3 mm, s vanjske strane gusto bijelopustenasto dlakavi, a na vrhu s kratkim kljunom. Velika šumarica je pokazatelj toplih, polusvijetlih i suhih staništa, slabo kiselih do slabo bazičnih i dušikom siromašnih tala. Cvate od travnja do lipnja. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=16. Svojta pripada subpontskom flornom elementu (HORVAT et al. 1974). Ponekad se koristi kao ukrasna biljka, a zabilježena je i kao otrovna za sisavce. Rod Anemone zastupljen je u hrvatskoj flori s 10 vrsta.
    • Staništa
      C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste u termofilnim šikarama, prorijeđenim šumama, na njihovim rubovima, na rubovima oranica u području termofilnih šuma, uz grmlje na suhim travnjacima. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 41.7 Termofilne kontinentalne i submediteranske hrastove šume, 41.8141 Ilirske kontinentalne šume crnoga graba i hrasta medunca, 34.4 Termofilne zajednice šumskih rubova (Trifolio-Geranietea), 82.2 Rubovi oranica. Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 22. šume širokolistača umjerenih područja
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; nesigurna procjena populacijskog trenda
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, + (izumrla) Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Srbija i Crna Gora (Srbija - S), Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Švedska, uključujući Öland i Gotland, + (izumrla) Slovenija. Srednja i istočna Europa, sežući do jugoistočne Švedske i sjeverno-središnje Francuske.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Gornjoposavska, zagorska i gornja podravsko-međimurska mezoregija, sjevernoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Prigorje istočnoga dijela Medvednice (iznad Čučerja, Planine, Mačji Kamen i dr.), Budinščina i G. Konjščina u Hrvatskom zagorju, Tonimir kraj Varaždinskih toplica, Križ u Moslavini, Podvelebitsko primorje (okolica Senja, Vratnik).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Ranunculales
    • Porodica
      Ranunculaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    • Ostala hrvatska imena
      ovčje runo, šumarica
    • Strana imena
      grosses Windröschen (njemački), anemone silvestre (talijanski), Snowdrop Windflower (engleski), anémone des forets (francuski), divja vetrnica (slovenski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • · DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      · FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
      · HIRC, D. (1903): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 155:49–158.
      · HORVAT, I., GLAVAČ, V., ELLENBERG, H. (1974): Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta, Bd. 4. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.
      · HULINA, N. (1994a): Flora istočnog dijela Medvednice. In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 35–41.
      · KLINGGRÄFF, H. (1861b): Die in der Umgegend von Agram in Croatien vorkommenden Pflanzen. Linnaea 2:6–49.
      · MARKOVIĆ, LJ. (1994a): Anemone sylvestris L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 19–20.
      · NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
      · ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      · SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.