CRVENI POPIS
Natrag
potočna pastrva
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001793
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A1e)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Salmo trutta Linnaeus, 1758 (HRCP001793). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1793. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
smanjenje brojnosti prirodnih populacija zbog poribljivanja i hibridizacije s unesenim pastrvskim vrstama
- Globalna procjena
Nije procjenjena - NE - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Jedna je od najpoznatijih riba u športskom ribolovu. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.7.; 1.3.3; 1.4.; 2.1.; 2.3.; 3.1.1.; 6.1.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8. Smanjenje populacija potočne pastrve može se uočiti lokalno, a glavni su razlozi promjene u okolišu i onečišćenje. Regulacijom i pregrađivanjem vodotoka mijenja se vodni režim, što najviše i ugrožava populacije potočne pastrve, osobito na područjima gdje se mnogo lovi radi prodaje. Zbog takvih je zahvata onemogućena migracija pastrva prema izvorišnim dijelovima. Dodatni problem stvara sječa šuma uz rubne dijelove potoka i rijeka čime se mijenjaju mikroklimatski uvjeti, osobito za ljetnih mjeseci. Poribljivanje vodotoka nepovoljno djeluje na populacije potočne pastrve jer ozbiljno ugrožava genetičku raznolikost prirodnih populacija. Globalno zatopljenje dodatno smanjuje područje rasprostranjenosti pastrvskih vrsta. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 4.2.; 4.3.; 4.4. Potrebno je zabraniti regulaciju i pregra|ivanje vodotoka, sječu šume uz rijeke i potoke, stalno poribljivanje salmonidnim vrstama te ograničiti ribolov. Također je nužno zaštititi gornje dijelove potoka i rijeka i osnovati ihtiološke rezervate. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Taksonomski je status potočne pastrve problematičan jer su opisane brojne geografske forme, podvrste ili čak zasebne vrste. Nekad se vjerovalo da su potočna i jezerska pastrva dvije podvrste, a danas se drži da je jezerska pastrva forma koja je nastala pod utjecajem posebnog tipa staništa i da je riječ o jednoj vrsti. Potočna pastrva uglavnom naraste do 50 cm. Jezerska forma razmjerno brzo raste, sve do 1,4 m dužine i mase iznad 20 kg. Tijelo potočne pastrve je izduženo i vretenasto. Leđa su zelenkasta, katkada izrazito tamna, bokovi su svjetliji, crvenkasti, a trbuh bjelkast. Po leđima ima crne mrlje s bijelim rubovima, a na bokovima crvene, obrubljene bijelim ili svjetloplavim rubovima. Obojenje tijela vrlo je varijabilno i razlikuje se od populacije do populacije, a ovisi ponajprije o ekološkim čimbenicima. Mlade pastrve imaju šest do devet tamnih bočnih pruga. Rub repne peraje mladih jedinka urezan je, a odraslih ravan. Odrasle jedinke su predatori koji se hrane pretežito manjim ribama i žabama, šloljkašima i ličinkama kukaca te kukcima koji lete iznad vode. Ličinke se hrane planktonskim i bentonskim račićima. Potočna pastrva spolno sazrijeva u drugoj ili trećoj godini života. Mrijest ovisi o temperaturi vode, a počinje kasno ujesen i traje većinom od studenoga do veljače. U mrijesnom razdoblju pastrva migrira uzvodno, svladavajući različite zapreke, iako se u iznimnim slučajevima jezerska forma može mrijestiti u priobalnim područjima jezera u kojima živi. Mrijesti se iznad kamenito-pjeskovitog i šljunkovitoga dna s brzim strujanjem vode. Ženka odabire pogodno stanište za mrijest i pomoću repa napravi udubljenje u kamenitom dnu u koje polaže ikru. Oplođena jajašca prekriva sitnim šljunkom. Razdoblje inkubacije traje, ovisno o temperaturi vode, između 60 i 90 dana. U usporedbi s drugim salmonidnim vrstama, potočna pastrva raste prilično sporo. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Potočna pastrva tipična je reofilna vrsta koja živi u gornjim i srednjim dijelovima rijeke, koji se uglavnom nazivaju zona pastrve, lipljena i mrene (Physis 24.12, 24.13, 24.14). Najčešće naseljava brze, hladne, plitke tekućice planinskih vodotoka do 2500 m n.v., na temperaturi vode od 2 do 16ºC, a može se naći i u ravničarskim rijekama i jezerima. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Potočna pastrva je najbrojnija i najrasprostranjenija autohtona vrsta pastrve u Europi koja prebiva u većini europskih vodotoka. Unesena je u Sjevernu Ameriku, Australiju i srednju Afriku. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta Potočna pastrva u Hrvatskoj živi u rijekama i dunavskog i jadranskog slijeva, a jezerska forma u Plitvičkim jezerima, jezeru Lokve, rijeci Cetini (Peruča) i brojnim manjim jezerima. Učestalost: česta vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Salmoniformes - Porodica
Salmonidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Mann 1954, De Buen 1959b, Campos 1970a, Duarte et al. 1971, Bahamonde & Pequeño 1975, Arratia 1981, Pequeño 1989, Vila et al. 1999, Dyer 2000, Ruiz & Marchant 2004, Iriarte et al. 2005.
Murdy, Edward O., Ray S. Birdsong, and John A. Musick, 1997: null. Fishes of Chesapeake Bay. xi + 324.
Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
Scott, W.B.; Scott, M.G. (1988). Atlantic fishes of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. No. 219. 731 pp.
Scott, W.B.; Scott, M.G. (1988). Atlantic fishes of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. No. 219. 731 pp.
Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
- Ostala hrvatska imena
baška, bistranjka, furela, pastrva crna, pastrva bijela, pastrva kamenjarka, struga - Strana imena
Brown trout (engleski); Bachforelle, Lachsforelle (njemački) - Locus typicus
rijeke Švedske i Švicarske
- Bibliografija
- -