CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

zlatni vijun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001791

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2; B1b(iii)c(iii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2022): Sabanejewia balcanica (Karaman, 1922) (HRCP001791). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1791. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Milorad Mrakovčić
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    smanjenje brojnosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
  • Globalna procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Nije gospodarski zanimljiv; katkada služi kao mamac za lov na druge ribe.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 6.3.3.; 6.3.8. Antropogeni utjecaji, poput onečišćenja gornjih tokova rijeka, regulacija i pregrađivanja vodotoka, obično uzrokuju promjene vodnog režima, brzine strujanja i fizikalno-kemijskih značajka vode, što utječe na ugroženost zlatnog vijuna.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.2.; 3.; 4.1.; 4.2. Na području rasprostranjenosti vrste svakako treba ograničiti regulacije vodotoka i izbjeći bilo koji oblik onečišćenja.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je zlatnog vijuna zmijoliko, izduženo i bočno spljošteno, prekriveno sitnim ljuskama, usađenima duboko u kožu. Dug je 8–12 cm. Sa svake strane glave ima dobro razvijenu podočnu rašlju, skrivenu u obrazu. Mala usta su donja, a okružuju ih tri para dugih brčića; dva para na krajevima gornje usne i jedan par u uglovima usana. Leđa su smeđezeleno mramorasto obojena, s 10–16 crvenkastih pjega, izme|u kojih su svjetložute pjege. Bokovi su zlatnosmeđi, s nizom od 12 do 16 tamnosmeđih pjega. Leđna i repna peraja imaju četiri do šest redova tamnih pjega, a pri osnovi repne peraje dvije su tamne pjege. Između leđnih i bočnih pjega samo je jedan niz pjega. Zlatnom je vijunu svojstven kožni greben na leđnom dijelu repnog drška. Hranu skuplja na dnu, a čine je alge, sitni beskralješnjaci i organski detritus. Nije poznato kada spolno dozrijeva, a mrijesti se od travnja do lipnja. Ženka obično izbacuje oko 15 000 jaja koje odlaže na biljke, šljunak i kamenje u tekućoj vodi. Živi tri do četiri godine.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Naseljava gornje ili srednje tokove manjih rijeka i potoka. Zlatni vijun živi pojedinačno. Aktivan je noću a danju je ukopan u pješčano ili šljunkovito dno. Samo se iznimno zadržava u blatnom i muljevitom dnu (Physis 24.13–24.14). Prednost daje plitkoj, ali čistoj (bistroj) vodi. Podnosi zagrijavanje vode do 20°C.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Zlatni vijun živi u istočnoj i jugoistočnoj Europi, od Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Rumunjske do Poljske, Ukrajine i Rusije.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj nastanjuje Kupu, srednji tok Save, Unu i donji tok Drave. Učestalost: rijetka vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cobitidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
  • Ostala hrvatska imena
    balkanski vijun, bosanski vijun
  • Strana imena
    Golden loach (engleski); Goldsteinbeißer (njemački)
  • Locus typicus
    rijeka Vardar i pritoci blizu Skoplja i Velesa, Makedonija; rijeka Vrbas i njezini pritoci, Saturlija i Široka, blizu Banje Luke, Bosna i Hercegovina
  • Bibliografija
  • -