CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

zlatni vijun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001791

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2; B1b(iii)c(iii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (VU -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2022): Sabanejewia balcanica (Karaman, 1922) (HRCP001791). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1791 (DOI: https://doi.org/10.71545/3sx6-ty02). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Milorad Mrakovčić
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      smanjenje brojnosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
    • Globalna procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Nije gospodarski zanimljiv; katkada služi kao mamac za lov na druge ribe.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 6.3.3.; 6.3.8. Antropogeni utjecaji, poput onečišćenja gornjih tokova rijeka, regulacija i pregrađivanja vodotoka, obično uzrokuju promjene vodnog režima, brzine strujanja i fizikalno-kemijskih značajka vode, što utječe na ugroženost zlatnog vijuna.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.2.; 3.; 4.1.; 4.2. Na području rasprostranjenosti vrste svakako treba ograničiti regulacije vodotoka i izbjeći bilo koji oblik onečišćenja.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Tijelo je zlatnog vijuna zmijoliko, izduženo i bočno spljošteno, prekriveno sitnim ljuskama, usađenima duboko u kožu. Dug je 8–12 cm. Sa svake strane glave ima dobro razvijenu podočnu rašlju, skrivenu u obrazu. Mala usta su donja, a okružuju ih tri para dugih brčića; dva para na krajevima gornje usne i jedan par u uglovima usana. Leđa su smeđezeleno mramorasto obojena, s 10–16 crvenkastih pjega, izme|u kojih su svjetložute pjege. Bokovi su zlatnosmeđi, s nizom od 12 do 16 tamnosmeđih pjega. Leđna i repna peraja imaju četiri do šest redova tamnih pjega, a pri osnovi repne peraje dvije su tamne pjege. Između leđnih i bočnih pjega samo je jedan niz pjega. Zlatnom je vijunu svojstven kožni greben na leđnom dijelu repnog drška. Hranu skuplja na dnu, a čine je alge, sitni beskralješnjaci i organski detritus. Nije poznato kada spolno dozrijeva, a mrijesti se od travnja do lipnja. Ženka obično izbacuje oko 15 000 jaja koje odlaže na biljke, šljunak i kamenje u tekućoj vodi. Živi tri do četiri godine.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Naseljava gornje ili srednje tokove manjih rijeka i potoka. Zlatni vijun živi pojedinačno. Aktivan je noću a danju je ukopan u pješčano ili šljunkovito dno. Samo se iznimno zadržava u blatnom i muljevitom dnu (Physis 24.13–24.14). Prednost daje plitkoj, ali čistoj (bistroj) vodi. Podnosi zagrijavanje vode do 20°C.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Zlatni vijun živi u istočnoj i jugoistočnoj Europi, od Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Rumunjske do Poljske, Ukrajine i Rusije.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj nastanjuje Kupu, srednji tok Save, Unu i donji tok Drave. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cobitidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      balkanski vijun, bosanski vijun
    • Strana imena
      Golden loach (engleski); Goldsteinbeißer (njemački)
    • Locus typicus
      rijeka Vardar i pritoci blizu Skoplja i Velesa, Makedonija; rijeka Vrbas i njezini pritoci, Saturlija i Široka, blizu Banje Luke, Bosna i Hercegovina
    • Bibliografija
    • -