CRVENI POPIS
Natrag
svalić
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001759
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2b(iii, iv)c(iii))
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Leuciscus svallize (Heckel & Kner, 1858) (HRCP001759). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1759. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
- Globalna procjena
Osjetljiva - VU (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.7.; 1.4.2.; 1.4.6.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Zbog ograničenoga područja koje naseljava i ograničenog broja poznatih lokacija, svalić je izrazito osjetljiv na posljedice ljudskih aktivnosti i vrlo bi brzo u Hrvatskoj mogao postati kritično ugroženom ili čak izumrlom vrstom. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.2.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2.; 5.7.2. U prvom koraku treba utvrditi stvarno stanje populacija. Zatim treba smanjiti i ublažiti sve oblike antropogenih utjecaja i pokušati zaštititi preostala prirodna staništa. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Svalić ima vitko tijelo dugo do 20 cm. Glava mu je uska, a čelo usko i zaobljeno. Usta su mala, poludonja i koso postavljena, a donja usna prekrivena je gornjom. Tijelo mu pokrivaju velike ljuske. Leđa su tamnosive, bokovi metalnosrebrne boje, a trbuh je bijel. Hrani se malim vodenim beskralješnjacima i njihovim ličinkama. Živi uglavnom u jatima. Mrijesti se u rano proljeće u tekućoj vodi na kamenitoj podlozi. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Svalić boravi u bržim krškim tekućicama, a tijekom dijela godine zalazi i u podzemne vode (Physis 24.12–24.15). Kao bentopelagičkoj vrsti odgovara mu temperatura vode 10–25°C. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Areali rasprostranjenosti svalića nisu do kraja utvrđeni, a ima i taksonomskih dvojba. Vrsta živi u jugoistočnoj Europi; u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Albaniji. U Bosni i Hercegovini dolazi u Neretvi, sve do Jablaničkog jezera, a nastanjuje i pritoke Ramu, Bunu, Trebišnjicu, Bilećko jezero i ponornice Popovog polja. Nađen je i u Hutovom blatu. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj je zabilježen u jezerima pokraj Vrgorca, rijeci Neretvi i njezinim pritocima te u Baćinskim jezerima. Stari podatci govore o njegovoj prisutnosti i u istarskim rijekama, što nije potvrđeno u novije vrijeme. Učestalost: sporadična vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Cypriniformes - Porodica
Cyprinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Adriatic dace, Balkan dace (engleski); Adriatischer Hasel (njemački) - Locus typicus
jezera pokraj Vrgorca i rijeka Neretva, Hrvatska
- Bibliografija
- -