CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

belica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001754

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(ii,iii)c(ii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (VU -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Leucaspius delineatus (Heckel, 1843) (HRCP001754). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1754 (DOI: https://doi.org/10.71545/46p1-sa65). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije područja nastanjivanja
    • Globalna procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Vrsta nema gospodarskoga značenja, a športskim ribičima služi kao mamac. U nekim područjima hvataju je mrežama i spremaju u ulju i/ili octu, a katkada od njihovih ljusaka proizvode umjetne bisere. Drže ih i u umjetnim jezerima i barama kao ukrasne ribe.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.4.6.; 6.3.3.; 9.9. Vrsta ima posebne ekološke zahtjeve, pa je osjetljiva na onečišćenje, ali ne i na kolebanja razine vode i temperaturne promjene. Premda široko rasprostranjena, u nas je veoma rijetka. Isušivanje močvarnih i poplavnih staništa uzrokovalo je nestanak mnogih kanala i plitkih vodenih površina, pa tako i smanjenje populacija belice u srednjoj Europi. U Hrvatskoj je vjerojatno točkasto rasprostranjena, a poznato je samo nekoliko sigurnih lokaliteta na kojima je prisutna. Osim isušivanja, velik utjecaj na njezin nestanak ima i sve veća primjena insekticida i herbicida u poljoprivredi.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.2.2.; 3.2.; 3.4.; 3.9.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2. Prvi korak u zaštiti populacija belice bila bi zaštita i očuvanje preostalih močvarnih i poplavnih staništa. Postoji i mogućnost rehabilitacije takvih staništa na područjima gdje su nestala. Nužna je zaštita postojećih populacija i njihovih staništa.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Belica je malena riba koja naraste najviše do 12 cm, a obično je dugačka 5–7 cm. Ženke su veće od mužjaka. U vodi u kojoj nema predatora populacije belice mogu biti vrlo brojne, a sastavljene su od patuljastih jedinka, ne većih od 3–4 cm. Tijelo im prekrivaju velike i tanke ljuske koje lako otpadaju. Bočna pruga nije cjelovita, a katkad sasvim nedostaje. Dužina glave jednaka je najvećoj visini tijela, a usta su gornja. Obojenje je dosta varijabilno te su jedinke na svakom staništu nešto drukčije obojene. Najčešće je tijelo sjajnosrebrno, a leđa maslinastozelena, sa srebrnastoplavom prugom koja se pruža po bokovima, od glave do repa. Peraje su prozirne do lagano crvenkaste. U vrijeme razmnožavanja mužjaci dobiju mrijesne kvržice, a ženke imaju izraženu mokraćnospolnu kvržicu. Hranu sačinjava zooplankton (rašljoticalci, veslonošci, kolnjaci), zatim pridneni organizmi (trzalci), leteći kukci koji padnu u vodu i manja količina alga i organskog detritusa. Spolnu zrelost dostiže u drugoj godini. Mrijest je parcijalan, a događa se tijekom travnja i svibnja pri čemu odlaže i do 3 500 jaja. Ženka odlaže ikru u obliku spiralnih vrpca koje omata i lijepi oko stabljika vodenog bilja ili na donju stranu listova i drugih predmeta koji plivaju na površini vode. Takvo jednostavno gnijezdo s oplođenom ikrom čuva mužjak i, mašući perajama, obogaćuje okolnu vodu kisikom. Posebno je zanimljivo da mužjak prekriva jaja kožnom sluzi koja uz zaštitnu ima i baktericidnu ulogu. Obično živi dvije do tri godine, premda je zabilježena starost i do šest godina. Njema~ki naziv »Moderlieschen« mogao bi se protuma~iti kao riba bez majke jer se ~esto mo`e na}i u malim izoliranim vodenim povr{inama koje naizgled nisu povezane ni sa kakvim vodotokom. Me|utim, bolji bi prijevod ovog imena bio »riba koja voli mulj«.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Belica živi u području donjih tokova rijeka, u stajaćim i sporo tekućim vodama, bogato obraslim vodenom vegetacijom. Naseljava i plitke bare, jezera, ribnjake i rukavce, irigacijske kanale, tresetišta i glinene iskope (Physis 22.12–22.13). Jedinke se najčešće skupljaju u veća jata koja se zadržavaju u površinskom sloju. Za poplavnog razdoblja, tijekom proljeća, jeseni i zime, kada je izložena jakim bujicama, obično izabire mirna mjesta, primjerice male zaljeve, mjesta ispod pridnenih stijena i betonskih osnova mostova. Za razmnožavanje joj je nužna stajaća voda. Zanimljivo je da belica podnosi veliki raspon ekoloških čimbenika.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Područje rasprostranjenosti obuhvaća čitavu srednju i istočnu Europu te zapadnu Aziju. Zabilježeno je širenje vrste u sjevernu Europu kanaliziranjem rijeka i vodotoka.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta O rasprostranjenosti u Hrvatskoj nedostaje podataka, ali je poznato da naseljava rijeke dunavskog slijeva. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Britton JR, Cucherousset J, Davies GD, et al. (2010) Non-native fishes and climate change: predicting species responses to warming temperatures in a temperate region. FreshwBio 55:1130-1141.
      Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
      Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
      Food and Agriculture Organisation of the United Nations FAO (2016) Fisheries and Aquaculture topics. Introduction of species. Database on Introductions of Aquatic Species. In: FAO Fisheries and Aquaculture Department. Rome. http://www.fao.org/fishery/introsp/search/en (accessed 2016).
      Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
      Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      GB Non-native Species Secretariat (2016) GB Non-native Species Information Portal. https://secure.fera.defra.gov.uk/nonnativespecies/home/index.cfm (accessed 2016).
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Heckel, J. J. (1843). Ichthyologie [von Syrien]. In: J. von Russegger. Reisen in Europa, Asien und Africa, mit besonderer Rücksicht auf die naturwissenschaftlichen Verhältnisse der betreffenden Länder unternommen in den Jahren 1835 bis 1841, etc. Stuttgart. v. 1 (pt 2), pp 990-1099.
      Heckel, J. J. (1843). Ichthyologie [von Syrien]. In: J. von Russegger. Reisen in Europa, Asien und Africa, mit besonderer Rücksicht auf die naturwissenschaftlichen Verhältnisse der betreffenden Länder unternommen in den Jahren 1835 bis 1841, etc. Stuttgart. v. 1 (pt 2), pp 990-1099.
      Keller RP, Ermgassen PSEz, Aldridge DC (2009) Vectors and Timing of Freshwater Invasions in Great Britain. Conservation Biology 23:1526–1534.
      Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
      WoRMS Editorial Board (1900-01-01 00:00:00) WoRMS - World Register of Marine Species
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Sunbleak, Belica (engleski); Moderlieschen, Zwerglaube (njemački)
    • Locus typicus
      Marchfelds blizu grada Beča i Mahrena, Austrija
    • Bibliografija
    • -