CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Golub ćukan

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001733

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Pteromylaeus bovinus (Geoffroy Saint-Hilaire, 1817) (HRCP001733). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1733. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Regionalno je ugrožen pelagijskim i pridnenim ribolovom, i to kao slučajna vrsta u lovinama, zatim degradacijom ili gubitkom životnog prostora zbog intenzivna ribolova, onečišćivanja mora, a njegovu ugrožavanju pridonose i vlastite nepovoljne biološke osobine – spor rast, mali fekunditet, sporo obnavljanje i mala gustoća populacije.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Regionalno je ugrožen pelagijskim i pridnenim ribolovom, i to kao slučajna vrsta u lovinama, zatim degradacijom ili gubitkom životnog prostora zbog intenzivna ribolova, onečišćivanja mora, a njegovu ugrožavanju pridonose i vlastite nepovoljne biološke osobine – spor rast, mali fekunditet, sporo obnavljanje i mala gustoća populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Djelotvorna zaštita goluba ćukana, kao i drugih pridnenih vrsta riba, mogla bi se postići smanjenjem intenziteta pridnenog ribolova, a to se može postići tako da se, uz već postojeću regulaciju pridnenog ribolova propiše i naizmjeničan ribolov po zonama i/ili proglase zaštićena staništa riba i drugih morskih organizama, gdje bi se zakonom strože regulirao ribolov, pogotovo pridnenim ribolovnim alatima, kojima se ova vrsta (i ostale pridnene vrste) najviše izlovljava. Istraživanjem njegove brojnosti i rasprostranjenosti, biologije, ekologije (staništa) i kontrolom stanja naselja dobile bi se dodatne mogućnosti zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do 2,6 m u širinu tjelesne ploče, ali obično samo između 60 i 100 cm i masu do 83 kg. Tijelo je romboidno. Glava je izdignuta iznad tjelesne ploče. Tjelesna ploča je za oko 1/3 šira nego duža, s konveksnim prednjim i konkavnim stražnjim rubom. Obod prsnih peraja sprijeda ne nastavlja se na obod rostruma, nego počinje samostalno ispod očiju. Oči i štrcala smješteni su bočno, a nosni otvori, usta i škržne pukotine (5 pari) s donje strane glave.[trcala su vodoravno izdužena i veća od očiju. Rostrum je dugačak i zašiljen u oštar kut. Leđna peraja smještena je djelomično ili potpuno iznad trbušnih peraja. Rep je dugačak i bičast, bez repne peraje, dva puta duži od dužine tjelesne ploče. Na bazalnom dijelu repa, iza leđne peraje, jedna je snažno harpunasto nazubljena bodlja ili više njih. Srednji red zubi u gornjoj čeljusti je 6–8 puta širi nego duži. Koža je gola, glatka. Odozgo je smeđezelenkasta sa 7–9 tamnih poprečnih pruga koje na starijim primjercima izblijede i gotovo nestaju, odozdo je bjelkast s više-manje smeđastocrvenkastim vrhovima prsnih peraja. Podatci o biologiji goluba ćukana su oskudni. Neaktivan je i spor. Pliva valovitim pokretanjem čitavih prsnih peraja. Razmnožava se ovoviviparno. @enke okote svega 4–6 mladunaca kojima je širina tjelesne ploče oko 45 cm. U Sredozemnom moru (Tunis) prva spolna zrelost ženka nastupa kad dosegnu 90 do 100 cm, a mužjaka na 80 cm širine tjelesne ploče, srednji ovarijski fekunditet je 4,58 jaja, a uterini 2,75 jaja ili embrija; razdoblje skotnosti traje oko 6 mjeseci, a vrijeme razmnožavanja proteže se od ožujka do kraja listopada (Capapé i Quignard, 1975a). Hrani se bentoskim životinjama, kao što su mekušci (školjkaši, puževi, glavonošci) i rakovi, nešto rjeđe ribom i mnogočetinašima (Capapé, 1977b). Bodlje na repu su otrovne i služe za obranu. Ubod je bolan i opasan, može izazvati nekrozu okolnog tkiva
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pridnenopelagijska je ili polupelagijska vrsta. Dolazi pretežno u obalnom području, a samo rijetko se zadržava na otvorenom moru. Nalazimo ga na dubinama od 10 do 150 m. Svi dosadašnji nalazi u istočnom Jadranskom moru bili su na dubinama od 30 do 40 m (Jardas, 1984) ; PHYSIS staništa: 1.121; 11.12242;11.25; 11.223–11.225;11.1222
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjen je uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od sjeverne obale Francuske do juga Afrike, uklju čujući Madeiru, te u čitavom Sredozemnom moru, ali ga nema u Crnom moru (FAO: 27, 34, 37, 47).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podatci o njegovu rasprostranjenju u istočnom Jadranu vrlo su oskudni. Zabilježeni su nalazi u sjevernom i srednjem Jadranu (sl. 158), a vjerojatno se može naći i drugdje


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Myliobatiformes
  • Porodica
    Myliobatidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    golub, morska volina, volić, volina, kosir, morski golub ćukan; Vinja (1985) za ovu i vrlo sličnu vrstu Myliobatis aquila navodi za istočnu obalu Jadrana 28 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Bull Ray (engleski), aigle vachette (francuski), pesce vescovo, vascarella (talijanski), Entenschnabelrochen (njemački)
  • Locus typicus
    kod Aleksandrije
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C., 1975a. Observations sur le régime alimentaire de 29 Selaciens pleutotremes des côtes tunisiennes. Arch. Inst.Pasteur Tunis, 52 (4): 395–414.