CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Kirnja glavulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001732

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Polyprion americanus (Bloch & Schneider, 1801) (HRCP001732). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1732. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nedovoljno poznata - DD; D ver 3.1.Sadovy, Y. 2003.
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni uzrok njezine ugroženosti je izlovljavanje parangalom na većim dubinama, a rjeđe još udicom ili mrežama stajaćicama, uglavnom kao slučajne lovine. Njezinu ugrožavanju pridonose i neke biološke osobine vrste – spor rast i kasnospolno sazrijevanje.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni uzrok njezine ugroženosti je izlovljavanje parangalom na većim dubinama, a rjeđe još udicom ili mrežama stajaćicama, uglavnom kao slučajne lovine. Njezinu ugrožavanju pridonose i neke biološke osobine vrste – spor rast i kasnospolno sazrijevanje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Uspješna zaštita kirnje glavulje postignula bi se ponajbolje propisivanjem najmanje veličine ispod koje se ne smije loviti, koju treba utvrditi, i lovostajem u vrijeme mriješćenja, što sada nije slučaj. I bolje bi poznavanje njezine rasprostranjenosti i brojnosti, biologije, ekologije i staništa uz uvođenje praćenja stanja (monitoring) također pridonijelo predlaganju dodatnih mjera zaštite
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kirnja glavulja može narasti do 2,1 m u dužinu i masu do 100 kg, pa je jedna od najvećih koštunjavih riba Jadranskog mora, ali se pretežno love primjerci srednje mase do 15 kg. Tijelo je snažno, visoko i bočno umjereno stisnuto. Visina tijela odgovara 1/3 njegove standardne dužine. Glava je velika s neravnim, čvorastim gornjim profilom. Usta su velika, a donja čeljust zamjetno ispupčena. Rub predškržnog poklopca pilasto je nazubljen cijelom dužinom, a škržni poklopac ima dvije bodlje i jedan hrapav vodoravni greben. Zubi su sitni, nejednake veličine, sprijeda razvrstani u više nizova. Ljuske su malene, cikloidne, protežu se također na glavu i na mesnate osnovice mekog dijela neparnih peraja, a duž bočne pruge, koja je u prednjem dijelu izdignuta, nalazi se 90–114 ljusaka. Trbušne peraje su smještene na prsima i duže su od prsnih peraja, počinju s jednom snažnom koštanom i hrapavom šipčicom. Repni držak je visok, a repna peraja šir ka, u odraslih s ravnim, a u mladih sa zaobljenim stražnjim rubom. Perajna formula glasi: D. XI + 11–12, A. III + 8–10, V. I + 5 šipčica. Boje je smeđe ili plavkastosive, u mladih primjeraka s nepravilnim svjetlijim i tamnijim mrljama i bjelkastim rubovima peraja. Odrasli primjerci su samotnjaci, a mladi druželjubivi. Spolno sazrije u dobi 9–10 godina. Mrijesti se potkraj ljeta i početkom jeseni. Karnivorna je, hrani se rakovima, mekušcima i ribom. Mogući životni vijek procijenjen je na 76 godina
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Euribatna je, pretežno batifilna i oceanodromna riba. Zadržava se u području kontinentske podine i gornjeg dijela slaza, između površine i 1000 m dubine, najučestalije između 350 i 700 m. Odrasli primjerci vole stjenovito-muljevita dna s podvodnim špiljama i procjepima, a rado se zadržavaju i u potopljenim brodskim olupinama. Mladi su epipelagijski, osobito ljeti, i skupljaju se u većem broju ispod većih plutajućih objekata, kao što su balvani, daske, plutajuće brodice i sl. ; PHYSIS staništa: 11.21111; 11.21131;11.21121; 11.2114;11.2412; 11.224;11.225; 11.111;11.12242; 11.123;11.124; 19.6
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširena je u čitavom Sredozemnom moru (nema je u Crnom moru), u istočnom Atlantskom oceanu, od Norveške do Angole, a vjerojatno i južnije, do južne Afrike (Natal), i u zapadnom Atlantiku, od Newfounlanda do sjeveroistočne obale SAD, a spominje se i kod Argentine (FAO: 21, 27, 34, 37, 41, 47)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjena je uglavnom u većim dubinama Južnojadranske kotline, ali se mladi primjerci nađu i znatno sjevernije, sve do zapadne obale Istre (sl. 157).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Polyprionidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bloch, M.E.; Schneider, J.G. (1801). M.E. Blochii, Systema Ichthyologiae iconibus cx illustratum. Post obitum auctoris opus inchoatum absolvit, correxit, interpolavit Jo. Gottlob Schneider, Saxo. Berolini. Sumtibus Austoris Impressum et Bibliopolio Sanderiano Commissum. Pp i-lx + 1-584, Pls. 1-110.
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
    Moore, Jon A., Karsten E. Hartel, James E. Craddock, and John K. Galbraith, 2003: An annotated list of deepwater fishes from off the New England region, with new area records. Northeastern Naturalist, vol. 10, no. 2. 159-248.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
    Wheeler, A. (1992). A list of the common and scientific names of fishes of the British Isles. J. Fish Biol. 41(Suppl. A): 1-37
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    finka, kirnja dubinska, kirnja golema; Vinja (1986) za istočnu obalu Jadrana navodi 21 hrvatski pučki naziv
  • Strana imena
    Wreckfish, Stone Bass (engleski), cernier commun (francuski), cernia di fondale, lucerna (talijanski), Wrackbarsch (njemački)
  • Locus typicus
    Sjedinjene Američke Države
  • Bibliografija
  • -