CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

neretvanski vijun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001730

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (VU -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Cobitis narentana Karaman, 1928 (HRCP001730). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1730 (DOI: https://doi.org/10.71545/9a69-8g59). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      vrsta postoji samo u jednoj rijeci, a zbog ljudskih djelatnosti ili nepredviđenih događaja može u kratkom vremenskom razdoblju postati kritično ugrožena ili izumrijeti
    • Globalna procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Neretvanski vijuni katkada služe kao ribolovni mamci i nisu gospodarski zanimljivi.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.7.; 1.4.; 2.2.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Neretvanski vijun je endem jadranskog slijeva, s uskim arealom rasprostranjenosti. Kako je načinom života vezan uz dno, osobito ga ugrožava organsko i anorgansko onečišćenje, melioracija i regulacija vodotoka, vađenje pjeska i unos alohtonih vrsta riba.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.2.; 2.2.; 3.2.; 3.4.; 3.8.; 3.9.; 4.1.; 4.4.2.; 5.7.2. Bilo bi nužno spriječiti onečišćenja i regulaciju vodotoka te zabraniti unos alohtonih vrsta na području rasprostranjenosti.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Vrsta ima duguljasto, bočno spljošteno tijelo, prekriveno sitnim ljuskama. Glava je malena i bočno stisnuta, a usta su okružena s tri para kratkih i debelih brčića. Podočna rašlja je zadebljana. U mužjaka se na drugoj zadebljanoj šipčici prsne peraje nalazi okrugla, lećasta Kanestrinijeva ljuska. Leđa su poprečno prugasta, s uzdužnim redovima manjih mrlja. Pri bazi repa nalazi se tamnosmeđa, koso položena pjega, bubrežastog ili graholikog oblika, a ispod nje se može uočiti i slabo vidljiva ovalna točka. Mrlja na repu je tamna, a ispod nje se na donjem kraku repa često nalazi jedna manja mrlja. Ženke narastu do 100 mm, a mužjaci do 65 mm. Kanestrinijeva ljuska uočava se tek u mužjaka veličine 45 mm, što je povezano sa sazrijevanjem gonada. Ženke žive do pet, a mužjaci do tri godine. Jedinke žive pojedinačno, ne stvarajući jata. Skrivaju se u pijesku, glavom položenom iznad supstrata, a katkada se potpuno ukopaju. Aktivne su u sumrak i noću, dok većinu dana provode ukopane u supstrat. Hranidbena aktivnost slijedi sezonski ritam u kojemu je zimi hranjenje minimalno, a ljeti vrlo obilno. Pretežito se hrane pridnenim organizmima i onima koji žive na biljkama. Odnos spolova je 1:4,4 u korist ženki. Razlog manjeg broja mužjaka je njihova ranija smrtnost. Na pojedinim lokalitetima unutar delte Neretve mužjaci uopće nisu nađeni, što upozorava na pojavu diploidno-poliploidnog kompleksa. Mrijest je parcijalan, na što upućuje prisutnost jaja različitih veličina u jajnicima, a događa se u dva ili tri navrata od travnja do početka kolovoza.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Neretvanski vijun živi u sporo tekućim vodama i jezerima slijeva rijeke Neretve (Physis 22.12–22.13, 22.15, 23.1–23.2, 24.13–24.15, 24.32, 24.42). Preferira pridnena staništa s pjeskovitim, muljevitim supstratom ili dna obrasla gustom vegetacijom.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Neretvanski vijun naseljava područje jugoistočne Europe gdje živi u vodama Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj živi u jadranskom slijevu, samo u delti Neretve (rijeke Neretva, Norin i Matica, Baćinska jezera, jezera Kuti, Desne i Modro oko). Učestalost: sporadična vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cobitidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Neretvan spined loach (engleski), Neretvasteinbeißer (njemački)
    • Locus typicus
      rijeka Neretva, Hrvatska i Bosna i Hercegovina
    • Bibliografija
    • -