CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

neretvanski vijun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001730

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Cobitis narentana Karaman, 1928 (HRCP001730). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1730. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    vrsta postoji samo u jednoj rijeci, a zbog ljudskih djelatnosti ili nepredviđenih događaja može u kratkom vremenskom razdoblju postati kritično ugrožena ili izumrijeti
  • Globalna procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Neretvanski vijuni katkada služe kao ribolovni mamci i nisu gospodarski zanimljivi.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.7.; 1.4.; 2.2.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Neretvanski vijun je endem jadranskog slijeva, s uskim arealom rasprostranjenosti. Kako je načinom života vezan uz dno, osobito ga ugrožava organsko i anorgansko onečišćenje, melioracija i regulacija vodotoka, vađenje pjeska i unos alohtonih vrsta riba.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.2.; 2.2.; 3.2.; 3.4.; 3.8.; 3.9.; 4.1.; 4.4.2.; 5.7.2. Bilo bi nužno spriječiti onečišćenja i regulaciju vodotoka te zabraniti unos alohtonih vrsta na području rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vrsta ima duguljasto, bočno spljošteno tijelo, prekriveno sitnim ljuskama. Glava je malena i bočno stisnuta, a usta su okružena s tri para kratkih i debelih brčića. Podočna rašlja je zadebljana. U mužjaka se na drugoj zadebljanoj šipčici prsne peraje nalazi okrugla, lećasta Kanestrinijeva ljuska. Leđa su poprečno prugasta, s uzdužnim redovima manjih mrlja. Pri bazi repa nalazi se tamnosmeđa, koso položena pjega, bubrežastog ili graholikog oblika, a ispod nje se može uočiti i slabo vidljiva ovalna točka. Mrlja na repu je tamna, a ispod nje se na donjem kraku repa često nalazi jedna manja mrlja. Ženke narastu do 100 mm, a mužjaci do 65 mm. Kanestrinijeva ljuska uočava se tek u mužjaka veličine 45 mm, što je povezano sa sazrijevanjem gonada. Ženke žive do pet, a mužjaci do tri godine. Jedinke žive pojedinačno, ne stvarajući jata. Skrivaju se u pijesku, glavom položenom iznad supstrata, a katkada se potpuno ukopaju. Aktivne su u sumrak i noću, dok većinu dana provode ukopane u supstrat. Hranidbena aktivnost slijedi sezonski ritam u kojemu je zimi hranjenje minimalno, a ljeti vrlo obilno. Pretežito se hrane pridnenim organizmima i onima koji žive na biljkama. Odnos spolova je 1:4,4 u korist ženki. Razlog manjeg broja mužjaka je njihova ranija smrtnost. Na pojedinim lokalitetima unutar delte Neretve mužjaci uopće nisu nađeni, što upozorava na pojavu diploidno-poliploidnog kompleksa. Mrijest je parcijalan, na što upućuje prisutnost jaja različitih veličina u jajnicima, a događa se u dva ili tri navrata od travnja do početka kolovoza.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Neretvanski vijun živi u sporo tekućim vodama i jezerima slijeva rijeke Neretve (Physis 22.12–22.13, 22.15, 23.1–23.2, 24.13–24.15, 24.32, 24.42). Preferira pridnena staništa s pjeskovitim, muljevitim supstratom ili dna obrasla gustom vegetacijom.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Neretvanski vijun naseljava područje jugoistočne Europe gdje živi u vodama Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj živi u jadranskom slijevu, samo u delti Neretve (rijeke Neretva, Norin i Matica, Baćinska jezera, jezera Kuti, Desne i Modro oko). Učestalost: sporadična vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cobitidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Neretvan spined loach (engleski), Neretvasteinbeißer (njemački)
  • Locus typicus
    rijeka Neretva, Hrvatska i Bosna i Hercegovina
  • Bibliografija
  • -