CRVENI POPIS
Natragveliki vijun
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001729
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2; B2b(iii)c(iii))
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Cobitis elongata Heckel & Kner, 1858 (HRCP001729). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1729. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
smanjenje brojnosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
- Globalna procjena
Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Vrsta gospodarski nije zanimljiva, a katkada služi kao mamac za lov na druge ribe. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 6.3.3.; 6.3.8. Glavni su uzroci ugroženosti onečišćenje i regulacije vodotoka. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.2.; 3.2.; 3.4.; 3.8.; 3.9.; 4.1. Potrebno je smanjiti onečišćenje i ograničiti regulacije vodotoka. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Veliki vijun ima valjkasto tijelo i dugu, bočno spljoštenu glavu. Usta su malena i okružena s tri para brkova. Podočna rašlja je mala i skrivena ispod kože na obrazu. Tijelo pokrivaju sitne ljuske. Osnovna boja tijela je žutobijela, s uzdužnim nizovima tamnosmeđih pjega koji se protežu od kraja glave do početka repne peraje. Na leđima ima 12–19 pjega, a na bokovima njih 10–13. Od oka do kraja gornje usne proteže se tamna pruga koja se iza oka razdijeli. Bočna pruga sadrži svega nekoliko ljusaka, a pruža se od škržnog poklopca prema stražnjem dijelu tijela. Jedinke su obično duge 12–15 cm. Hrani se sitnim pridnenim beskralješnjacima i biljnim ostatcima. Veliki vijun spolno dozrije u drugoj godini. Mrijesti se od travnja do lipnja, u plitkim, čistim tekućim vodama na dnu prekrivenom pijeskom, šljunkom ili kamenjem. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u plitkim, tekućim staništima u zoni lipljena, mrene i deverike (Physis 24.13–24.15, 24.3). Danju je uglavnom skriven u pješčanom ili šljunkovitom dnu, a noću je aktivan u potrazi za hranom. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Veliki vijun ima ograničen areal koji obuhvaća područje jugoistočne Europe, tj. dunavski slijev. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta, endem dunavskog slijeva Prema dosadašnjim istraživanjima, veliki vijun u Hrvatskoj nastanjuje Savu i Kupu. Učestalost: sporadična vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Cypriniformes - Porodica
Cobitidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
- Ostala hrvatska imena
vijunica - Strana imena
Balkan loach (engleski); Balkansteinbeißer (njemački) - Locus typicus
rijeka Sala blizu Idrie, Kranj, Slovenija
- Bibliografija
- -