CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

cetinski vijun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001728

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Cobitis dalmatina Karaman, 1928 (HRCP001728). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1728. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    postoji samo u jednoj rijeci, a kao posljedica ljudskih djelatnosti ili nepredviđenih događaja u kratkom vremenskom periodu vrsta može postati kritično ugrožena ili će izumrijeti
  • Globalna procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Gospodarski je nezanimljiva vrsta, koja ponekad služi kao mamac za lov na druge ribe.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 2.2.; 6.3.8.; 9.9. Brojne hidroelektrane na Cetini dovode do nagle promjene razine vode te ugrožavaju ovu vrstu. Cetinskog vijuna ugrožava i onečišćenje te unos alohtonih vrsta.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.2.; 2.2.; 3.2.; 3.4.; 3.8.;3.9.; 4.1.; 4.4.2.; 5.7.2. Na području gdje živi treba osnovati ihtiološki rezervat i zaštititi odgovarajuća staništa.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Ženke cetinskog vijuna narastu do 115 mm, a mužjaci samo 66 mm. Međutim, mužjaci imaju duže prsne, trbušne i podrepne peraje. Osnovna je boja cetinskih vijuna blijedožuta, sa smeđim do maslinastozelenim pjegama, raspoređenima u četiri pigmentne (Gambetta) zone. Upravo s obzirom na Gambetta zone, zamijećeno je više tipova obojenja (barem tri). Pri bazi repne peraje nalazi se smeđa, slabo uočljiva, koso postavljena pjega u obliku crtice. Na repnoj peraji ima čest nizova pruga. Uočena su dva tipa Kanestrinijeve ljuske (lamina circurlaris) mužjaka. Ljuska prvog tipa je široka i zaobljena prema van, s nešto širim drškom, pričvršćenim na drugu šipčicu prsne peraje, a pri osnovici nešto uleknute. Drugi tip ljuske nije toliko zaobljen prema van, nego je sjekirasta oblika, s nešto kraćim i izraženijim drškom, koji nije uleknut pri osnovici. Gornja usna je mesnata s nepravilnim brazdama. Između stražnjih brčića i središnjih režnjeva donje usne dva su ili tri nabora. Brčići su vrlo dugački. Cetinski vijun živi pojedinačno ne stvarajući plove. Skriva se u pijesku tako da glavu položi iznad supstrata, a katkada se i potpuno ukopa. Aktivnosti započinje u sumrak i nastavlja tijekom noći, dok većinu dana provodi ukopan u dno. Hranidbena aktivnost slijedi sezonski ciklus u kojemu zimi posve izostaje ili je vrlo slaba, dok je sredinom ljeta vrlo jaka. Hrani se pretežito pridnenim organizmima ili onima koji žive na vodenim biljkama. Gonade ove vrste zrele su već u travnju. Mrijest je parcijalan, a u jajnicima se nalaze jaja različitih veličina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Cetinski vijun živi u sporo tekućim i ujezerenim dijelovima rijeke Cetine (Physis 22.15, 24.13–24.15). Nastanjuje područja gdje voda nije topla i gdje je dno pjeskovito, šljunkovito ili obraslo gustom podvodnom vegetacijom. Izbjegava previše muljevita dna.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Cetinski vijun je hrvatski endem.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva i hrvatski endem Živi jedino u rijeci Cetini. Učestalost: sporadična vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cobitidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
  • Ostala hrvatska imena
    dalmatinski vijun, lizibaka, lizibaba, lezibaka
  • Strana imena
    Dalmatian spined loach (engleski); Dalmatinischer Steinbeißer (njemački)
  • Locus typicus
    rijeka Cetina, Dalmacija, Hrvatska
  • Bibliografija
  • -