CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

veliki potkovnjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP000017

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Đulić, B. (1994): Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774) (HRCP000017). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/17. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Beatrica Đulić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Osjetljiva vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uznemirivanje, česti posjeti špiljama, izmjena mikroklime špiljskih staništa, namjerno uništavanje te sakupljanje životinja kao znanstvenog materijala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Vrsta je zaštićena od 1963. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode te je Odštetnim cjenikom predviđena odšteta za uništavanje primjeraka ove vrste.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je sačuvati obitavališta velikih kolonija, kako zimska tako i ljetna te zakonom zaštititi takva mjesta. Zatvaranje za posjet pojedinih špilja također bi bila efikasna zaštitna mjera. Potrebna je i propaganda o pozitivnoj ulozi, kako ove vrste, tako i šišmiša uopće u prirodi.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Najčešća je špiljska vrsta. Zimske kolonije broje od 150 do 350 životinja i mogu biti djelomično kompaktne, a djelomično svaka životinja visi zasebno. U jednoj zimskoj koloniji utvrđen je omjer spolova 42,2% mužjaka i 57,8% ženki. Ljeti se mogu katkada naći u špiljama manje skupine od 40 do 70 životinja oba spola. U tom razdoblju kolonije ženki i ženki s mladima koje broje i po nekoliko stotina jedinki žive u potkrovljima i tavanima zgrada. U špiljama na jadranskim otocima ljeti žive skupine od 80 do 150 životinja pretežno kao kolonije ženki s mladima u kojima ima i odraslih mužjaka. Katkada u zimskim kolonijama ove vrste mogu dolaziti i primjerci vrste Miniopterus schreibersi, a ljeti na otocima veliki potkovnjak može obitavati zajedno s ovom vrstom ili još i vrstom Myotis blythi, a nađene su i zajedničke kolonije velikog potkovnjaka i vrste Myotis emarginatus. Zimski san ove vrste traje od listopada do travnja s izraženom osjetljivošću na okolnu klimu obitavališta u zimskim mjesecima. Tjelesna temperatura za vrijeme hibernacije uglavnom je 1-3°C viša od temperature zraka u obitavalištu. Udaljenost između zimskih ljetnih obitavališta uglavnom je mala, između 600 m i 32,5 km.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi blizu šuma, uz područja pokrivena grmljem i travnjacima, često blizu vode. U kasnim jesenskim, zimskim i proljetnim mjesecima obitava najčešće u špiljama, podrumima, tunelima, rudnicima i zgradama, a ljeti naročito kolonije ženki s mladima žive na tavanima i potkrovljima zgrada, ali se mogu susresti i u špiljama. Temperatura zraka u špiljama gdje zimuju kolonije u siječnju, veljači i ožujku iznosi između 4,5 i 7°C, a u listopadu, studenom i prosincu između 9,5 i 12°c. Relativna vlaga tih mjesta iznosi od 70 do 88% s optimumom od 80%. Kolonije žive na mjestima gdje nema jačih zračnih strujanja. Na neka od tih mjesta prodire i vanjsko svjetlo. Pojedinačni primjerci koji se nalaze u špiljama mnogo su više eurivalentni spram uvjeta okolne temperature i relativne vlage od kolonija i mogu se naći na raznim mjestima u špiljama. Kolonije biraju za zimovališta samo određene špilje. Kolonije ove vrste mogu i ljeti boraviti u špiljama kod temperature od 9,5 do 10,5°C i kod relativne vlage od 87 do 97%. Većinu špilja u zapadnoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj ova vrsta ljeti ne nastanjuje. Po otocima se ljeti može naći u špiljama koje imaju ulaz s mora ili blizu mora, ili po kopnenim staništima gdje se nalaze vrtače, manje špilje i škrape.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Nema podataka, ali uočeno je da su iz mnogih špilja kolonije iščezle stoga se danas više ne može govoriti o čestoj životinji.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Živi u špiljama kontinentalnog dijela, ali i u obalnom i otočnom području Hrvatske.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Mammalia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Chiroptera
  • Porodica
    Rhinolophidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Simmons, Nancy B. / Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: Order Chiroptera. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 312-529.
    Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
    Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
  • Ostala hrvatska imena
    veliki potkovnjak
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Đulić, B., 1957: Izvještaj i neki rezultati prvog prstenovanja Chiroptera na teritoriju SR Hrvatske. Larus 9/10, 208-215.
    Đulić, B., 1963: Etude čcolcgique des chauves-souris cavernicoles de la Croatie occidentale (Yougoslavie). Mammalia 28, 385-436.
    Đulić, B., 1969: Les temperatures corporelles chez quelques chauves-souris cavernicoles et Ja question de leur thćrmorćgulation, Actes IV e Congres International de Spelćologie 4-5, 81-86.
    Đulić, B., Felten, H., 1964: Saugetiere (Mamrnalia) aus Dalmatien. 2. Flederrnause (Chiroptera). Rliinolophus [errumequinuni Schreber 1774. Senckenberg. biol. 45, 93-98.
    Đulić, B., Tvrtković N., 1970: The distribution of bats on the islands of the Adriatic. Bijdr, tat de Dierkunde 40, 17-20.
    Đulić, B., Tvrtković N., 1979: On some mammals from the Centraladriatic and Southadriatic islands. Acta biologica 8, 1-10, Prirodoslovna istraživanja 43, 15-35.
    Kovačić, D., Đulić, B., 1988: Prilog poznavanju sismisa (Chiroptera Mammalia) srednje Dalmacije. Biosisternatika 14, 2, 31-40.
    Kovačić, D., Holcer, D., 1994: Prilog poznavanju faune šišmiša (Chiroptera, Mammalia) JUZna Dalmacija. Kongres "Prirodoslovno istraživanje biokovskog područja", Makarska, HED, Zagreb.
    Stebbings, R.E., 1982: Distribution and status of bats in Europe. Report prepared for the Commission of the European Communities. 85 pp.