CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

crnka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001678

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B2ab(iii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Umbra krameri Walbaum, 1792 (HRCP001678). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1678. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa
    • Globalna procjena
      Osjetljiva - VU (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.3.; 1.3.7.; 2.1.; 2.2.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Osnovni su uzroci ugroženosti smanjenje područja rasprostranjenosti i kakvoće staništa. U Hrvatskoj se populacije smanjuju zbog fragmentacije i nestajanja močvarnih staništa. Regulacijom rijeka nestaju prirodni ciklusi plavljenja, nužni za opstanak i širenje crnke. Poseban problem su i alohtone vrste (sunčanica, američki somić i babuška) koje preuzimaju dominaciju u stajaćim vodama i istiskuju autohtonu faunu.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.1.1.; 1.2.2.2.; 2.2.; 3.2.; 3.4.; 3.8.; 3.9.; 4.1.; 4.2.; 4.4.; 5.1.; 5.4 Treba utvrditi točna područja obitavanja vrste, stvoriti rezervate, zabraniti buduće regulacije i pregrađivanja vodotoka te spriječiti unos alohtonih vrsta. Nužna je zaštita poplavnih i močvarnih staništa koja crnka naseljava.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Crnka je mala riba koja ne prelazi 17 cm. Mužjaci su uglavnom manji od ženka. Tijelo joj je postrance spljošteno i cilindrična oblika. Glava je široka i zauzima trećinu ukupne dužine tijela. Usta su relativno mala, a gornja je čeljust kraća od donje i proteže se do sredine oka. Zubi su na donjoj čeljusti, poredani u tri do četiri reda i okrenuti prema unutrašnjosti usne šupljine. Čitav trup i glava prekriveni su širokim cikloidnim ljuskama. Leđa su crvenosmeđe boje. Na leđnoj i repnoj peraji uočljive su pravilno razmještene crne točke. Duž gornje polovice tijela proteže se svjetložuta pruga. U vrijeme razmnožavanja mužjaci dobivaju svadbeno ruho, a podrepna im se peraja oboji sivozeleno. Leđna peraja smještena je na stražnjoj polovici tijela i proteže se sve do iznad podrepne peraje. Sve njezine šipčice su jednako duge, pa peraja ima pravokutan oblik. Hrani se pretežito ličinkama vodenih kukaca, malim rakovima i ostalim vodenim beskralješnjacima. Živi u manjim jatima od pet do šest jedinka. Spolnu zrelost dostiže već u prvoj godini života. Mrijesti se potkraj ožujka i na početku travnja. Ženka izleže do 2500 jaja, žute do narančaste boje. Nakon parenja ženka je izrazito agresivna i čuva jaja dok se ne izvale ličinke, a katkada i dulje. Živi četiri do pet godina.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Bentopelagička je vrsta, koja naseljava močvarna i poplavna staništa. Preferira stajaće vode, gusto zarasle vodenim biljem, kojima su dna prekrivena debelim slojem organskoga mulja (Physis 22.1). Boravi u vodi temperature 5–24°C i pH 6,0–6,5. Ako se nađe u nepovoljnim životnim uvjetima, ukopava se u supstrat (mulj).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Crnka naseljava stajaće vode Dunava, Dnjestra i Pruta. U srednjoj Europi razmjerno je česta vrsta.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj nisu zabilježene brojnije populacije, nego je točkasto rasprostranjena. Nađena je u rukavcima rijeke Drave, rijeci Muri i u graničnoj zoni Lonjskog polja, gdje je i najjužnija točka njezine rasprostranjenosti. Predstavnici ovoga roda mogu se smatrati reliktnim populacijama koje izumiru, čime se tumači isprekidanost njihova areala. Crnka je jedini autohtoni predstavnik porodice u Europi. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Esociformes
    • Porodica
      Umbridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Artedi, P.; Linnaeus, C. V.; Walbaum, J. J. (1792). Petri Artedi Sueci Genera piscium : in quibus systema totum ichthyologiae proponitur cum classibus, ordinibus, generum characteribus, specierum differentiis, observationibus plurimis : redactis speciebus 242 ad genera 52 : Ichthyologiae.
      Britton JR, Cucherousset J, Davies GD, et al. (2010) Non-native fishes and climate change: predicting species responses to warming temperatures in a temperate region. FreshwBio 55:1130-1141.
      Centre for Agricultural Bioscience International CABI (2016) Invasive Species Compendium. Wallingford, UK: CAB International. http://www.cabi.org/isc (accessed 2016).
      Food and Agriculture Organisation of the United Nations FAO (2016) Fisheries and Aquaculture topics. Introduction of species. Database on Introductions of Aquatic Species. In: FAO Fisheries and Aquaculture Department. Rome. http://www.fao.org/fishery/introsp/search/en (accessed 2016).
      Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
      GB Non-native Species Secretariat (2016) GB Non-native Species Information Portal. https://secure.fera.defra.gov.uk/nonnativespecies/home/index.cfm (accessed 2016).
      Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    • Ostala hrvatska imena
      rapa
    • Strana imena
      European mudminnow (engleski); Europäischer Hundsfisch (njemački)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -