CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Šilo oblokljuno

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001668

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Nerophis maculatus Rafinesque, 1810 (HRCP001668). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1668. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni razlog ugroženosti je degradacija i gubitak staništa zbog ribolova, sidrenja i širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, onečišćenje mora i nestajanje »šumica« cistozira i livada morskih cvjetnica rodova Cymodocea i Zostera u priobalju, nadalje različiti oblici ljudske aktivnosti u priobalju i moru (urbanizacija, industrijalizacija, hidrogradnja: marine, privezišta brodica i sl.), koji također negativno utječu na stanište. Dodatno ga ugrožava ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja, a vjerojatno i sporo obnavljanje populacije.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni razlog ugroženosti je degradacija i gubitak staništa zbog ribolova, sidrenja i širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, onečišćenje mora i nestajanje »šumica« cistozira i livada morskih cvjetnica rodova Cymodocea i Zostera u priobalju, nadalje različiti oblici ljudske aktivnosti u priobalju i moru (urbanizacija, industrijalizacija, hidrogradnja: marine, privezišta brodica i sl.), koji također negativno utječu na stanište. Dodatno ga ugrožava ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja, a vjerojatno i sporo obnavljanje populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba zaštititi stanište – livade morskih cvjetnica i obale obrasle cistozirom kakvih je, na žalost, sve manje, ali i podizati svijest o potrebi zaštite ugroženih vrsta i očuvanja njihovih staništa od svih oblika degradacije, pogotovo ribolovom i onečišćenjem. Radi zaštite treba istražiti njegovu rasprostranjenost i brojnost, biologiju i ekologiju, što je sve sada slabo poznato
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Općenito naraste do 30 cm, a u istočnom Jadranu vjerojatno samo malo više od 27 (Zablaće, Šibenik, 1993). Tijelo mu je izduženo, tanko i u presjeku okruglo, obavijeno koštanim kožnatim prstenima kojih ispred izmetnog otvora ima 21–23, a iza 67–72; teško se naziru, pa tijelo izgleda golo. Glava je malena, visoka kao i tijelo i stane 16–18 puta u dužinu tijela. Gubica je cjevasta, kratka, mnogo niža od glave i ne zauzima ni polovinu njezine visine, a kraća je od zaočnog prostora. Usta su malena, gotovo okomita, a čeljusti bez zuba. Izmetni otvor mužjaka smješten je na kraju prve trećine, a u ženka na početku druge trećine tijela. Postoji samo leđna peraja koja je građena od 24 do 29 šipčica i zauzima 6–8 prstenastih štitića od kojih su 2–4 ispred izmetnog otvora. Kod primjeraka do oko 12 cm dužine postoje opnaste prsne peraje, ali one s vremenom nestaju. Kod mužjaka na 12–19 trbušnih prstenova ispred izmetnog otvora nalazi se površina koja nije vrećasta niti ima nabore na koju ženke ljepe ikru, koja stoga nije zaštićena. Mužjaci su smeđeružičasti, na trupu, s 3 niza smeđe uokvirenih žutih mrlja, a na repu, na 2/3 prednje dužine, sa 2 niza svjetložutih mrlja dok su na ostalom dijelu repa žuti prsteno i. ženke su zelenkaste s 40-ak okomitih crvenih pruga koje se na trbuhu naslanjaju na dvije uzdužne linije iste boje, a po leđima i repu teku 1–3 nepravilna niza tamno uokvirenih žutih pjega. Ovoviviparna je vrsta. Mužjaci s prilijepljenom ikrom na trbuhu nalaze se od veljače do svibnja. Ikra je veličine od 1,1 do 1,6 mm u promjeru i poredana u 3–4 niza, ukupno do 190 komada. Početni slobodnoživući mladi dugi su 11–12 mm i slični su odraslima. Karnivoran je, hrani se planktonom i sitnim epifitskim beskralježnjacima, ponajprije račićima.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Priobalna je, demerzalna, morska i brakična vrsta umjerenih geografskih širina. Dolazi na kamenito-pjeskovitim dnima obraslim algama i u livadama morskih cvjetnica Zostera i Cymodocea, na dubinama od oko 0,5 do 15 m. Ulazi u lagune i estuarije, a vrlo rijetko i u sasvim slatke vode ; PHYSIS staništa: 11.221; 11.3311;11.332; 11.2413; 11.34;11.4; 13.24
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Šilo oblokljuno je vrsta Sredozemnoga mora u širem smislu. Poznato je u Sredozemnom moru i uz istočnu obalu Atlantskog oceana samo u području Gibraltarskih vrata te uz obalu Portugala i Azora (FAO: 27, 34, 37)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu njegova rasprostranjenost slabo je poznata. U novije vrijeme zabilježeno je u južnom dijelu Podvelebitskog kanala, kod Splita, Šibenika i o. Visa, ali ga vjerojatno ima i drugdje (sl. 150).Učestalost: vrlo rijetka


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Syngnathiformes
  • Porodica
    Syngnathidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    morsko šilo, igla, morska igla; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 20 hrvatskih pučkih naziva koji se podjednako odnose na sve vrste rodova Nerophis i Syngnathus
  • Strana imena
    nérophis tacheté (francuski), pesce ago macchiato (talijanski), Gefleckte Seenadel (njemački)
  • Locus typicus
    Palermo (Sicilija), Italija
  • Bibliografija
  • -