CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

hrvatski pijor

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001654

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(i,ii,iii,iv,v)+2ab (i,ii,iii,iv,v))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Phoxinellus croaticus Steindachner, 1866 (HRCP001654). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1654 (DOI: https://doi.org/10.71545/jtd3-2w66). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      rascjepkan areal – vrsta poznata sa svega tri do pet lokacija, kontinuirano smanjenje areala, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinka, kontinuirano smanjenje područja rasprostranjenosti zbog smanjenja kvalitete staništa i unesenih vrsta
    • Globalna procjena
      Osjetljiva - VU (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Slabo je poznata vrsta koja nema značenja za ribarstvo ni za športski ribolov.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.6.; 1.4.2.; 1.4.4; 6.3.1.; 6.3.8.; 9.9. Ličke tekućice se u posljednjim desetljećima intenzivno iskorištavaju i mijenjaju, a ihtiofauna je veoma devastirana. Uništena su prirodna staništa i smanjena je kvaliteta (onečišćenje) voda krških tekućica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.2.2; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.4.2.; 5.4.; 5.7.2. Zaštitne mjere obuhvaćale bi stvaranje ihtioloških rezervata, a u zoni rasprostranjenosti hrvatskog pijora i ograničavanje regulacije vodotoka te zabranu unosa alohtonih vrsta.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Hrvatski pijor naraste najviše 20 cm, ali je najčešće dug 8–9 cm. Tijelo mu je produljeno i neznatno spljošteno s obje strane, a u starijih jedinka na presjeku gotovo okruglo. Usta su završna i koso položena. Glava je prilično široka i gotovo jednako visoka. Ljuske su srednje velike, eliptične, s jasno uočljivim koncentričnim krugovima, a međusobno su odijeljene i zaklonjene tankim kožnim slojem. Kada je bočna pruga cjelovita ima 51–70 ljusaka, a ponekad je isprekidana pa je broj ljusaka manji (18–45). Gornja trećina tijela je maslinastozelene boje, a po leđima se, od stražnjega dijela glave do leđne peraje (u pojedinih jedinka i do repne peraje), proteže tamnozelena pruga. Bokovi i trbuh su srebrnastobijeli. Peraje su nježne i bezbojne, osim repne koja često ima nepravilne duguljaste pjege. Prsna i trbušna peraja imaju izbočen stražnji rub, a rub leđne i podrepne peraje gotovo je ravan. Repna je peraja plitko urezana, a vrhovi su joj podosta zaobljeni. TRGOVČEVIĆ (1905) je uočio da zbog specifičnoga načina života (veći dio godine u podzemnom mulju) nekim jedinkama potpuno zakržljaju trbušne peraje. Hrani se beskralješnjacima, posebno račićima i ličinkama kukaca, a katkada i detritusom. Zanimljivo je da se u narodu vjerovalo da se od hrvatskog pijora s vremenom razviju pastrve, da dakle nije posebna riblja vrsta, pa su ga zato i zvali »suriba«. Hrvatski se pijor mrijesti od ožujka do svibnja kada ženka izbacuje oko 2 000 jaja. To je litofilna riba koja se mrijesti u plićim, tekućim vodama, na kamenitoj podlozi.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Hrvatski pijor nastanjuje nizinske krške vode slabijeg protoka te izvore i pridružene močvare (Physis 24.14–24.15). Manji dio godine provodi ispod zemlje u ponornicama, a kad jako zahladi zakopava se u podzemni mulj.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Hrvatski pijor je endem Hrvatske.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva i hrvatski endem Živi u ličkim rijekama i potocima; Novčici, Otu}i, Ričici, Opsenici, Zelenoj špilji, Krabavici i Počiteljici. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      lički pijor
    • Strana imena
      Croatian minnow (engleski); Kroatische Erlitze (njemački)
    • Locus typicus
      rječice Lika i Novčica kod Gospića, rječica Otešica kod Gračaca, rječica Ričina kod Stikada
    • Bibliografija
    • -