CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

slatkovodni glavočić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001651

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A2, B2b(iii)c(ii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Padogobius bonelli (Bonaparte, 1846) (HRCP001651). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1651. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      smanjenje brojnosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije područja nastanjivanja
    • Globalna procjena
      LR/nt - gotovo ugrožena vrsta (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Vrsta nema gospodarskoga značenja, premda se u nekim dijelovima Italije i jede.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.2; 1.4.6.; 2.2.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Slatkovodnog glavočića ugrožava onečišćenje, uništavanje staništa i unos alohtonih vrsta. Onečišćenje vodotoka ozbiljno ugrožava vrstu i moglo bi uzrokovati njezino izumiranje. Tijekom ljetnih mjeseci smanjuje se zbog onečišćenja koncentracija kisika. Gnijezda s mlađu stradavaju zbog zatrpavanja muljem i vučnim nanosom. Smatra se da se brojnost slatkovodnog glavočića u porječju rijeke Mirne smanjila unosom predatorskih vrsta riba, štuke i smuđa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.1.; 1.2.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2.; 5.7.2. U svrhu očuvanja vrste nužno je smanjenje onečišćenja, odustajanje od regulacija krških rijeka i osnivanje ihtioloških rezervata.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Ženka slatkovodnog glavočića naraste najviše do 8,6 cm, a mužjak je manji. Tijelo je smećkastozeleno, svjetlije po trbuhu, a u vrijeme mrijesta gornji dio trupa postane žutosiv, maslinast ili zelen, prekriven smeđim pjegama i okomitim tamnim prugama, što mužjaku daje mramoran izgled. Podrepna peraja je bezbojna ili plavkasta s crnim pjegama. Pri osnovici i na gornjem dijelu leđne peraje obično su tamne pruge, a iznad osnovice prsnih peraja smještena je tamna pjega. Zaobljena prsna peraja dopire do kraja osnovice prve le|ne peraje. Druga leđna peraja je duža i viša od prve. Bez ljusaka su prednji dio leđa, grlo i stražnji dio trupa. U ustima su mali konični zubi, poredani u više nizova. Slatkovodni glavočić je teritorijalna vrsta koja se skriva u pukotinama, šupljinama i udubinama. Veći mužjaci zauzimaju veći teritorij i agresivno ga brane. Prehranu im najvećim dijelom čine ličinke tulara, a manje se jedinke hrane ličinkama vodencvjetova. Manji dio njihove prehrane čine kolutićavci, ličinke obalčara i rakušci. Kao mali predatori u sustavima jadranskih rijeka, te su ribe važna karika u prehrambenim lancima. Slatkovodni glavočić je kratko živuća vrsta. Većina jedinka doživi drugu, a tek mali broj treću godinu života. Spolno sazrije u drugoj godini. Mrijesti se od svibnja do srpnja. Mužjak je obično manji od ženke, a u vrijeme mrijesta posebno je agresivan i teritorijalan. Mužjak glasanjem i ponašanjem privlači ženku u svoje gnijezdo ispod kamena gdje ženka tijekom noći odlaže jaja. Ženka tijekom reproduktivne sezone može dva puta odlagati jaja. Mužjak ostaje uz oplođena jajašca ventilirajući vodu pomoću prsnih peraja, sve dok se ne izvale mladi koji su odmah sposobni za samostalan život.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Slatkovodni glavočić je pridnena vrsta koja živi u umjereno brzim tekućicama oblutasto-šljunkovitog korita, od razine mora do 400 m nadmorske visine, a dolazi i na rubovima jezera. Nastanjuje krške vodotoke, jezera i akumulacije od izvora do ušća (Physis 24.12–24.15, 13, 22.1). Podnosi temperaturni raspon od 10 do 18°C i pH od 7,0 do 7,5.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Slatkovodni glavočić nastanjuje talijanske rijeke sjevernog dijela Jadrana, pa je rasprostranjen sjevernije od pokrajine Marche, uključujući i slijev rijeke Po (s pritocima iz Švicarske), jezera Garda i Maggiore (Lombardija) i Venecijansku lagunu. U Sloveniji nastava rijeke Soču, Vipavu i Nadižu. Unesen je u neke vodotoke zapadne Italije.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj boravi u rijeci Mirni s pritocima, u akumulaciji Butoniga i rijeci Zrmanji. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Marten’s goby, Panizza’s goby (engleski); Panizza-Grundel (njemački)
    • Locus typicus
      rijeka Ticino, Italija
    • Bibliografija
    • -