CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

primorska paklara

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001650

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B2ab(iii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Lethenteron zanandreai (Vladykov, 1955) (HRCP001650). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1650 (DOI: https://doi.org/10.71545/cdr9-g372). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      postoji u slijevu samo jedne rijeke, kontiniurano smanjenje kvalitete staništa
    • Globalna procjena
      Ugrožena - EN (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Ličinke primorske paklare služe kao mamac u športskom ribolovu.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.4.6.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.7.; 6.3.8.; 9.7; 9.9. Primorsku paklaru ugrožava regulacija i pregradnja vodotoka jer nestaju muljeviti nanosi, gdje se zadržavaju ličinke, a i staništa za mrijest. Nešto manje primorsku paklaru ugrožava onečišćenje voda.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.1.1.; 1.2.1.2.; 2.2.; 3.; 4.4.2.; 5.7.2. Kako je primorska paklara endemska ugrožena vrsta, nužno je osnivanje ihtioloških rezervata na mjestima gdje živi. S obzirom na to da se ne seli (niti na mrijest), tim bi rezervatima istodobno bila zaštićena mrijestilišta i staništa ličinaka.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Primorska paklara je neparazitska, slatkovodna vrsta. Odrasle jedinke narastu do 20 cm, a ličinke nešto više, i do 21,6 cm. U usnom lijevku ispod zuba podusne ploče ima još i sitne zube posteriorne ploče koji su često skriveni, a katkada posve izostanu. Odrasli primjerci obično su srebrnasti, a u vrijeme parenja leđa im postaju plavocrna. Na glavi imaju četiri jače obojena područja, bitna za taksonomiju. Vrsta je simpatrička s vrstom Petromyzon marinus, a alopatrička s vrstama Lampetra planeri i L. fluviatilis. Odrasle se jedinke ne hrane, a ličinke se hrane bentoskim algama i detritusom. Mrijeste se od siječnja do lipnja, no najčešće samo do ožujka. Odnos je spolova među odraslima odmah nakon metamorfoze izjednačen, ali zatim broj mužjaka raste jer ženke nakon mrijesta prije ugibaju. Metamorfoza traje od kolovoza do listopada. Nađeni su i neotenični oblici ženka. Žive četiri do pet godina, s tim da ličinačka faza traje 4,5 godine, metamorfoza mjesec do dva, a odrasla faza šest do osam mjeseci.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Primorska paklara živi u čistim, hladnim potocima i dijelovima rijeka blizu izvora do 600 m nadmorske visine (Physis 24.12–24.15, 13). Obitava u području gdje je dno muljevito-pjeskovito i kamenito-šljunkovito, a temperatura vode oko 5°C zimi i do 19,5°C ljeti. U rijeci Matici dno je kamenito-šljunkovito i prekriveno gustom vodenom vegetacijom, a u rijeci Neretvi dno je muljevitopjeskovito. Ljeti paklare iz Matice vjerojatno žive u podzemlju jer nadzemni dio rijeke potpuno presuši.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Primorska paklara rasprostranjena je u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. U Italiji naseljava alpsko područje, odnosno lijeve pritoke rijeke Po i rijeke jadranskog slijeva, Potenza i Esino u srednjoj Italiji. U Sloveniji obitava u porječju Soče i Vipave.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskoga slijeva. U Hrvatskoj živi u jadranskom slijevu, i to u rijekama Neretvi i Matici, Vrgoračkom polju i Polju Jezeru pokraj Vrgorca, a postoje podaci da obitava i u rijekama Istre. Učestalost: sporadična vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Cephalaspidomorphi
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Petromyzontiformes
    • Porodica
      Petromyzontidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      Renaud, Claude B., 2011: Lampreys of the world. An annotated and illustrated catalogue of lamprey species known to date. FAO Species Catalogue for Fishery Purposes, No. 5. vi + 109.
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Po brook lamprey, Lombardy lamprey (engleski); Lombardisches Neuenauge (njemački)
    • Locus typicus
      rijeka Gua de Lonigo, Vicenza, Italija
    • Bibliografija
    • -