CRVENI POPIS
Natrag
koljuška
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001625
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A2, B2ab(iii,iv))
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Gasterosteus aculeatus Linnaeus, 1758 (HRCP001625). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1625. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
smanjenje brojnosti, rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa)
- Globalna procjena
Nije procjenjena - NE - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Lako se održava u akvarijima i česta je laboratorijska životinja. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.1. Globalno nije ugrožena vrsta, međutim u Hrvatskoj ima prilično točkastu rasprostranjenost, a na nekim je područjima pod većim pritiskom. Slabo podnosi smanjenje koncentracije kisika u vodi, pa svako onečišćenje vodotoka ugrožava njezine razmjerno male populacije. Uz onečišćenje ugrožava je ograničen broj lokaliteta na kojima dolazi i nestanak prirodnih bočatih staništa. Na nekim je lokalitetima već nestala (ušće Mirne, Dragonje itd.). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.1.1.; 3.2.; 3.4.; 3.8.; 3.9.; 4.1. Općenite mjere zaštite uključivale bi zaštitu krških vodotoka i njihovih ušća, kao i priobalnih bočatih i močvarnih staništa. Preporučene mjere zaštite uključivale bi i stvaranje ihtioloških rezervata, očuvanje prirodnih staništa bogatih vodenim biljem, zabranu industrijalizacije ušća rijeka Krke i Neretve te općenito smanjenje onečišćenja rijeka jadranskog slijeva. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Koljuška je mala »bodljasta« ribica dugoga tijela, glave i rostruma. Naraste najviše do 9 cm. Na leđima ima dvije peraje. Prva se sastoji od 14 perajnih šipčica, od čega su tri jake i bodljaste. Trbušne peraje su reducirane i modificirane u bodlje. Duž tijela se pruža niz pokrovnih, ljuskastih tvorba, poput ploča. Koljuška dolazi u nekoliko forma. Postoje morske, anadromne i potpuno slatkovodne populacije. Slatkovodne forme su zelenkastosmeđe, sa strana svjetlije, a trbuh im je bijel. Za mrijesta mužjaci postaju zelenkastoplavi, sa zelenim očima i prsnom regijom izrazito crvene ili narančaste boje. Prehrana je vrlo raznolika, a hranu čine trzalci, račići, vodeni i leteći kukci te male ribe. Spolno sazrije već u prvoj godini, a mrijesti se većinom u slatkoj ili boćatoj vodi. Početak mrijesta određuje fotoperiod i temperatura vode, ali se najčešće događa od ožujka do lipnja. Mužjak prvi stiže na mjesto mrijesta i zauzima teritorij koji snažno brani. Nakon toga u supstratu iskopa plitko udubljenje. Ovdje sakuplja različit biljni materijal od kojega gradi gnijezdo u obliku kugle, lijepeći ga pomoću bubrežnih izlučevina. Ženka u takvo gnijezdo polaže do 500 jaja. Mužjak čuva gnijezdo s oplođenim jajima i okolni teritorij koji je prije zauzeo. Rast mladih je brz, pa u prvoj godini narastu 2–5 cm. U morskom okružju rastu brže nego u slatkim vodama. Veoma često se zadržavaju u jatima. Životni vijek vrste ne prelazi četiri godine, a prema nekim podatcima odrasle jedinke ugibaju nakon drugog ili čak odmah nakon prvog mrijesta. Podatci o duljini života dosta se razlikuju, ovisno o geografskom položaju. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi na velikom broju različitih staništa, poput obalnih dijelova mora, ušća rijeka, bočatih voda i jezera. Postoje tri ekološki različite forme (ekotipa) od kojih se jedna čitava života zadržava u morima, druga u slatkim vodama, dok je treća migratorna i odlazi na mrijest iz mora u slatke vode (anadromna). U slatkim vodama najčešće naseljavaju gusto obrasle vodotoke s dobrim protokom, ili stajaće vode u kojima je dno pješčano ili muljevito (Physis 24.1, 22.1, 22.15). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Koljuška je široko rasprostranjena, gotovo cirkumpolarna vrsta. Nema je uz arktičku obalu Sibira i Sjeverne Amerike. Raširena je od Koreje do Beringova mora, Kalifornije i Meksika, na sjevernom Atlantiku od zaljeva Chesapeake do Hudsona i Baffina, a u Aziji naseljava područje Irana. U Europi dolazi u mnogim rijekama, a ulazi i u donji dio dunavskog slijeva. Nađena je i u Sredozemlju i u Crnom moru. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj nastanjuje jezero Visovac i ušće rijeke Krke te slijev Neretve. Živi i u slijevu rijeke Mirne. Zabilježena je i u Muri, Dravi i Dunavu. Prema nekim istraživanjima autori sugeriraju da bi Koljuške iz dunavskog slijeva pripadale odvojenoj vrsti G. J. gimnurus. Učestalost: rijetka vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Gasterosteiformes - Porodica
Gasterosteidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 51 Revision of the entry on the Official List of Generic Names in Zoology relating to the name Homarus Weber, 1795 (class Crustacea, order Decapoda) (revision of a ruling given in Opinion 104).Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D, 293-308 (1956)
Krueger, William H. / Collette, Bruce B., and Grace Klein-MacPhee, eds., 2002: Sticklebacks: Family Gasterosteidae. Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine, Third Edition. 312-321.
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
Murdy, Edward O., Ray S. Birdsong, and John A. Musick, 1997: null. Fishes of Chesapeake Bay. xi + 324.
Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
Nijssen, H. (2001)
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
Scott, W.B.; Scott, M.G. (1988). Atlantic fishes of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. No. 219. 731 pp.
Scott, W.B.; Scott, M.G. (1988). Atlantic fishes of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. No. 219. 731 pp.
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
- Ostala hrvatska imena
zet - Strana imena
stickleback (engleski); Dreistachliger Stichling (njemački) - Locus typicus
"u Europi"
- Bibliografija
- -