CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

samoborska gromotulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001622

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4a; B1ab(ii,iii)+2ab(ii,iii,v))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Marković, L., Nikolić, T., Mihelj, D., Sinovčić, A. (2005): Alyssum montanum subsp. pluscanescens (Raim. ex Jos.Baumgartner) Trpin (HRCP001622). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1622. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ljerka Marković
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Darko Mihelj
      A. Sinovčić
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      3.2 Rudnici i kamenolomi, 9.3.2 Erozija tla, taloženje, 12.1 Druga ugroza
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Brojnost primjeraka u populaciji smanjuje se zbog erozije (vododerine). Još veći je utjecaj stalne eksploatacije kamenoloma gdje dio populacije još uspijeva. Također se može uočiti i slaba konkurentnost te svojte prema drugim biljkama istoga staništa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 1 – 20 %
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u granicama parka prirode Žumberačko-Samoborsko gorje i posebnom botaničkom rezervatu Smerovišče. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.2 Oporavak vrste, 5.1.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Samoborska gromotulja je niska zeljasta biljka koja raste u obliku malih busenova. Dvogodišnja je, ponekad i višegodišnja biljka. U drugoj godini naješće, no ne uvijek, odumiru njezini vegetativni dijelovi, kada preostaju sterilni izdanci. Fertilni izdanci razlikuju se od sterilnih jer su nerazgranjeni i uspravni, dok su sterilni redovito veoma dugi. Stabljika je prileglo zvjezdasto dlakava. Listovi su obrnuto usko jajasti, katkad gotovo lopatasti; prema vrhu se naglo i zaobljeno suzuju u blago ušiljeni vršak; peteljka je jedva zametljiva. Zbog gustoga pokrova zvjezdastih dlaka, i lice i naličje lista sivozelene su boje. Stapke cvjetova su također s prileglim zvjezdastim dlakama. Brojni cvjetovi su smješteni u gustim grozdastim (u početku cvatnje gotovo štitastim) cvatovima koji sazrijevanjem plodova postaju rahliji. Takav cvat s plodovima može biti i do 15 cm dug (najčešće 6 do 8 cm). U vrijeme cvatnje i plođenja na fertilnoj stabljici nema listova. Lapovi su usko jajasta oblika, tupo ušiljeni, s vrlo uskim, bijelim kžičastim rubom, s brojnim zvjezdastim dlakama. Latice su zlatnožute boje, široko srcasta oblika i naglo sužene u dugi kljun. Gornji rub latica je nepravilno valovit i neznatno izrubljen. Na laticama se također nalaze pojedinačne zvjezdaste dlake s dugim krakovima. Prašnici imaju jednostrano okriljene prašničke niti. Tučak je građen od dva plodna lista. Plod je dlakava komuščica, gotovo posve okrugla. Zaklopci komuščica su jedva izbočeni. U komuščicama su po dvije sjemenke svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje. Plodovi dozrijevaju već od mjeseca travnja.
    • Staništa
      C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Uspijeva na skeletnom tlu trošnoga dolomitnog matičnog supstrata u sastavu suhih kamenjarskih travnjaka sveze uspravnoga ovsika (Bromion erecti) na vrlo plitkim i skeletnim tlima između vododerina. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.329 Ilirski travnjaci uspravnog ovsika (Bromion erecti), 86.3 Aktivni industrijski lokaliteti, 86.41 Kopovi. Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 14. travnjaci, 26. nepoznato/neodređeno.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Hrvatska, Slovenija; svojta Samoborskog gorja i okolice Žiča u Sloveniji.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Pokupska mezoregija. Lokaliteti. Dolina Lipovečkog potoka Gradna do kamenoloma, Smerovišče.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Brassicales
    • Porodica
      Brassicaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      samoborska tarica, siva gromotulja, brdska gromotulja
    • Strana imena
      žički grobeljnik (slovenski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • · BORZAN, Ž., LOVRIĆ, A. Ž., RAC, M. (1992): Hrvatski biljni endemi. In Rauš, Đ. ed.: Šume u Hrvatskoj. Forests of Croatia. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 109–120.
      · HORVAT, I. (1929): Rasprostranjenost i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 4:1–34.
      · KUŠAN, F. (1970): Alyssum samoborense Horv., izolirana svojta vrste Alyssum montanum s.l. i njen položaj unutar srodnih svojta na jugoistoku Europe. Acta Bot. Croat. 29:183–196.
      · MARTINIS, Z. (1994a): Alyssum samoborense Horvat ex Kušan. In Šugar I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 10–11.
      · PLAZIBAT, M. (1997): Brassicaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 2. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 2. Nat. Croat. 6(Suppl. 1):21–39.
      · TRINAJSTIĆ, I. (1995c): Samoborsko gorje, a refuge of various floral elements between the Alps and the Dinaric mountains. Acta Bot. Croat. 54:47–62.
      · TRPIN, D. (1984): Alyssum montanum – kompleks v jugovzhodni Jugoslaviji 1. Razprave SAZU 25(5):239–291.
      · TRPIN, D. (1990): Alyssum montanum – kompleks na jugovzahodnem obrobju Alp. Razprave SAZU 31(24):375–390.
      · ŽITKOVIĆ, B. (1998): Zaštićene i zaštite vrijedne biljke samoborskog područja. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.