CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

oštrulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001609

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii,v))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Aulopyge huegelii Heckel, 1843 (HRCP001609). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1609. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinka
    • Globalna procjena
      Osjetljiva - VU (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Premda je cijenjena kao lokalna delikatesa, oštrulja ima malu komercijalnu vrijednost.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.7.; 1.3.6.; 1.4.2.; 1.4.4.; 1.4.6.; 2.1.; 2.2.; 3.1.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. U posljednjih četrdesetak godina prirodna su staništa oštrulje znatno promijenjena. Na svim rijekama u Hrvatskoj koje naseljava sagrađene su hidroakumulacije i svugdje je provedena intenzivna regulacija vodotoka. Time je znatno izmijenjen prirodni vodni režim i promijenjena su ili čak posve nestala njezina staništa. Umnogome su poremećeni i onemogućeni putovi migriranja u krške ponornice. Zbog takvih su promjena u posljednjih dvadeset godina smanjene populacije oštrulje u rijeci Krki i Cetini. Iako se u pojedinim područjima rasprostranjenosti prilagodila novonastalim uvjetima, nemoguće je predvidjeti dugoročne posljedice tih zahvata na populacije oštrulje u ostatku areala.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.1.1.; 1.2.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.3.; 4.4.; 5.4.; 5.7. Od svih je naših slatkovodnih vrsta oštrulja najveća ihtiofaunistička rijetkost. Stoga treba provesti brojna znanstvena istraživanja, osnivati ihtiološke rezervate na području gdje živi i zabraniti daljnju regulaciju i pregradnju vodotoka.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Tijelo većine oštrulja je golo, što je česta prilagodba riba podzemnom načinu života. U određenom broju jedinka, opisanih iz Buškoga blata, na prednjem su i stražnjem dijelu tijela neravnomjerno i sporadično nađene ljuske. Glava oštrulje je zašiljena, a na usnama se nalaze četiri brčića (Sl. 58). Tijelo joj je žućkastosive boje, sa sitnim crnim mrljama po leđnoj i repnoj peraji, i valovitom bočnom prugom. Obično naraste 9–12 cm, a zabilježeni su i primjerci dugi 25 cm. Ima četiri ždrijelna zuba. Oštrulja se hrani perifitonom, planktonskim i bentoskim algama, zooplanktonom i beskralješnjacima, među kojima najviše trzalcima, a i vodenim ličinkama kukaca. Mrijest počinje krajem travnja, a mužjak i ženka spolno se razlikuju. Tijekom mrijesta mužjak je svjetlije obojen, po tijelu dobiva tamnije mrlje. Ženka ima leglicu, odnosno posebnu cijev, sraslu s prvom šipčicom podrepne peraje, s pomoću koje odlaže jaja. Mužjak tijekom mrijesta stalno pliva uz ženku, dok ona traži prikladno mjesto za odlaganje jaja. Prema mrijesnom supstratu, oštrulja je fitolitofilna vrsta koja jaja odlaže u pukotine i udubljenja između korijenja biljaka. Iz jaja se razvijaju ličinke duge do 6,5 mm i veoma oskudno pigmentirane. Reproduktivno ponašanje i mrijest proučavani su u laboratorijskim uvjetima.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Stanište oštrulje tekuće su vode krških terena, i to uglavnom ponornice (Physis 24.1, 22.1). Živi u jatima koja u jesenskom razdoblju vjerojatno migriraju u podzemne vode, a u proljeće, kada razina vode poraste, vraćaju se u nadzemne tokove.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Oštrulja je endemska vrsta, rasprostranjena na razmjerno malom području zapadnog dijela Balkana. Živi u krškim rijekama i jezerima Hrvatske te Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini nastanjuje manje tekućice krškog područja, pretežno ponornice i jezera Duvanjskog, Livanjskog i Glamočkog polja, a i Blidinjsko te Šatorsko jezero. Uglavnom su to manji riječni tokovi, kao Bistrica, Jaruga, Plovuća, Sturba i Žabljak u Livanjskom polju, rijeka Šujica u Duvanjskom polju te Ajazma, Jaruga, Vrba i Ribnjak u Glamočkom polju. Unesena je u Šatorsko jezero i iz Buškoga blata u Blidinjsko jezero.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj živi u rijekama Cetini, Krki, Čikoli i Zrmanji. Učestalost: uobičajena vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Dalmatian barbel gudgeon (engleski); Berbelgründling (njemački)
    • Locus typicus
      Dalmacija, Hrvatska
    • Bibliografija
    • -