CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

glavatica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001597

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1a, B1ab(ii,iii)+2ab(ii,iii)c(iv))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (CR -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Salmo marmoratus Cuvier, 1829 (HRCP001597). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1597 (DOI: https://doi.org/10.71545/240z-ye48). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      kontinuirani pad brojnosti, rascjepkan areal – postoji u slijevu samo jedne rijeke, kontinuirano smanjenje područja rasprostranjenosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja odraslih jedinka.
    • Globalna procjena
      Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Može se i umjetno uzgajati.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.1.7.; 1.4.; 2.1.; 6.1.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Glavatica je jedna od najugroženijih pastrvskih vrsta. Sredinom 20. stoljeća na Neretvi je izgrađena HE Jablanica, što je onemogućilo migracije glavatice koja se razmnožavala u višim dijelovima te rijeke. U vrijeme mrijesta lokalni ribari pretjerano su izlovljivali glavaticu. S obzirom na gradnju hidroelektrana i hidroakumulacija na Neretvi, njezin je opstanak ondje upitan. Posebno je ugrožava nekontrolirani unos uzgojnih forma potočne pastrve, s kojom se ona križa, a i njihovi potomci se mogu razmnožavati.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.1.1.; 1.2.1.; 1.3.3.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.4.; 5.1.; 5.4.; 5.7.2. Da bi se postigla djelotvornija zaštita bilo bi nužno provesti znanstvena istraživanja i prikupiti više podataka o biologiji glavatice u hrvatskim vodotocima. Također bi trebalo zabraniti unos alohtonih salmonidnih vrsta, sagraditi funkcionalne riblje staze i osnivati ihtiološke rezervate na mrijestilištima.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Glavatica može živjeti veoma dugo i narasti do velikih dimenzija (duljina do 140 cm, težina do 30 kg). U prošlosti su se često lovili primjerci velikih dimenzija, koji su danas rijetkost. Tijelo im je izduženo, vretenasta oblika. Usta su velika, a u njima se nalaze veliki i jaki zubi. Oči su razmjerno male, a međuočni i predočni prostor veliki. Boja tijela glavatice je karakteristična. Ono je išarano tamnim prugama, a šare na glavi imaju oblik nepravilno svijenih crta, zbog čega cijela glava ima mramornu boju, po čemu je vrsta dobila ime. Glavatica nema crvenih i crnih pjega, svojstvenih ostalim salmonidnim vrstama. Mlađi se primjerci po boji razlikuju od starijih, i to više nego ostali hrvatski salmonidi. Pretežno se hrani manjim ribama i beskralješnjacima dna. Znatan udio u prehrani čine ličinke vodenih kukaca, osobito vodencvjetova i tulara. Spolnu zrelost postiže u četvrtoj godini, a mrijesti se od studenog do siječnja. Na mrijest odlazi u uzvodne dijelove rijeke, a mrijest počinje predvečer ili noću.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Glavatica je pridnena vrsta kojoj najviše odgovara čista, hladna i brza voda. Uglavnom se zadržava u mjestima vrtloženja vode i rijetko zalazi u pliće dijelove rijeke (Physis 24.12, 24.13, 24.14).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      Zalutali primjerci.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Glavatica živi samo u vodotocima jadranskog slijeva, u rijekama sjeverne Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije. Najbrojnija je u sjevernotalijanskim rijekama i u rijeci Soči u Sloveniji.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva. U Hrvatskoj je opisana za Krku (Visovačko jezero) i Neretvu. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Salmoniformes
    • Porodica
      Salmonidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      neretvanska glavatica
    • Strana imena
      Marble trout (englseki); Marmorierte Forelle (njemački)
    • Locus typicus
      jezera u Lombardiji, Italija
    • Bibliografija
    • -