CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

glavatica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001597

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1a, B1ab(ii,iii)+2ab(ii,iii)c(iv))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Salmo marmoratus Cuvier, 1829 (HRCP001597). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1597. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    kontinuirani pad brojnosti, rascjepkan areal – postoji u slijevu samo jedne rijeke, kontinuirano smanjenje područja rasprostranjenosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja odraslih jedinka.
  • Globalna procjena
    Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996)
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Može se i umjetno uzgajati.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.1.7.; 1.4.; 2.1.; 6.1.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Glavatica je jedna od najugroženijih pastrvskih vrsta. Sredinom 20. stoljeća na Neretvi je izgrađena HE Jablanica, što je onemogućilo migracije glavatice koja se razmnožavala u višim dijelovima te rijeke. U vrijeme mrijesta lokalni ribari pretjerano su izlovljivali glavaticu. S obzirom na gradnju hidroelektrana i hidroakumulacija na Neretvi, njezin je opstanak ondje upitan. Posebno je ugrožava nekontrolirani unos uzgojnih forma potočne pastrve, s kojom se ona križa, a i njihovi potomci se mogu razmnožavati.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.1.1.; 1.2.1.; 1.3.3.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.4.; 5.1.; 5.4.; 5.7.2. Da bi se postigla djelotvornija zaštita bilo bi nužno provesti znanstvena istraživanja i prikupiti više podataka o biologiji glavatice u hrvatskim vodotocima. Također bi trebalo zabraniti unos alohtonih salmonidnih vrsta, sagraditi funkcionalne riblje staze i osnivati ihtiološke rezervate na mrijestilištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Glavatica može živjeti veoma dugo i narasti do velikih dimenzija (duljina do 140 cm, težina do 30 kg). U prošlosti su se često lovili primjerci velikih dimenzija, koji su danas rijetkost. Tijelo im je izduženo, vretenasta oblika. Usta su velika, a u njima se nalaze veliki i jaki zubi. Oči su razmjerno male, a međuočni i predočni prostor veliki. Boja tijela glavatice je karakteristična. Ono je išarano tamnim prugama, a šare na glavi imaju oblik nepravilno svijenih crta, zbog čega cijela glava ima mramornu boju, po čemu je vrsta dobila ime. Glavatica nema crvenih i crnih pjega, svojstvenih ostalim salmonidnim vrstama. Mlađi se primjerci po boji razlikuju od starijih, i to više nego ostali hrvatski salmonidi. Pretežno se hrani manjim ribama i beskralješnjacima dna. Znatan udio u prehrani čine ličinke vodenih kukaca, osobito vodencvjetova i tulara. Spolnu zrelost postiže u četvrtoj godini, a mrijesti se od studenog do siječnja. Na mrijest odlazi u uzvodne dijelove rijeke, a mrijest počinje predvečer ili noću.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Glavatica je pridnena vrsta kojoj najviše odgovara čista, hladna i brza voda. Uglavnom se zadržava u mjestima vrtloženja vode i rijetko zalazi u pliće dijelove rijeke (Physis 24.12, 24.13, 24.14).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Zalutali primjerci.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Glavatica živi samo u vodotocima jadranskog slijeva, u rijekama sjeverne Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije. Najbrojnija je u sjevernotalijanskim rijekama i u rijeci Soči u Sloveniji.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva. U Hrvatskoj je opisana za Krku (Visovačko jezero) i Neretvu. Učestalost: rijetka vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Salmoniformes
  • Porodica
    Salmonidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
  • Ostala hrvatska imena
    neretvanska glavatica
  • Strana imena
    Marble trout (englseki); Marmorierte Forelle (njemački)
  • Locus typicus
    jezera u Lombardiji, Italija
  • Bibliografija
  • -