CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Strijela šarulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001596

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Campogramma glaycos (Lacepède, 1801) (HRCP001596). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1596. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožena je više slučajnim nego ciljanim lovom priobalnim mrežama i različitim udičarskim alatima, onečišćenjem priobalnog mora, čovjekovim uznemirivanjem, ograničenim rasprostranjenjem i mogućnošću širenja, a uz to i malom gustoćom populacije i vjerojatno visokom smrtnosti mladunčadi
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožena je više slučajnim nego ciljanim lovom priobalnim mrežama i različitim udičarskim alatima, onečišćenjem priobalnog mora, čovjekovim uznemirivanjem, ograničenim rasprostranjenjem i mogućnošću širenja, a uz to i malom gustoćom populacije i vjerojatno visokom smrtnosti mladunčadi
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najbolja bi se zaštita strijele šarulje postigla zaštitom njezina životnog prostora od onečišćenja i uznemirivanja. Trebalo bi zatim propisati i najmanje veličine ispod koje se ne smije loviti i lovostaj u vrijeme mriješćenja; ništa od toga sada nema. Bolje poznavanje njezine regionalne rasprostranjenosti i brojnosti, biologije i ekologije te staništa vjerojatno bi uputilo i na druge mogućnosti uspješne zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Strijela šarulja naraste do 75 cm dužine i mase do 2,8 kg, prema nekima i više (1 m), ali obično od 50 do 60 cm. Tijelo je izduženo, u profilu ovalno i bočno jače stisnuto, prekriveno sitnim cikloidnim ljuskama. Visina tijela stane 3,3 do 4,2 puta u standardnu dužinu tijela. Gubica je blago zaobljena. Oči su malene, njihov promjer stane 4–6 puta u dužinu glave. Na glavi i prednjem dijelu hrpta ističe se središnji greben. Usta su velika, gornja čeljust seže do ispod stražnjeg oboda oka ili čak iza, a donja je blago ispupčena. Zubi su u jednom nizu, snažni, međusobno razmaknuti i šiljati, blago unatrag zakrivljeni, sitni zubi postoje i na nepcu. Bočna pruga je iznad prsnih peraja blago uzdignuta i prekrivena s više od 100 ljusaka. Leđne peraje su dvije, prva se sastoji od 7 kratkih bodlji, koje su u mladih primjeraka povezane opnom, a u odraslih izolirane, druga je dugačka s uzdignutim prednjim dijelom. Podrepna peraja nešto je kraća od druge leđne, ali su jednakog oblika, i prethode joj dvije kratke izolirane bodlje. Repna je peraja polumjesečasta. Prsne peraje su razmjerno malene, kao i trbušne peraje koje su smještene na prsima. Formula peraja glasi: D1. VII, D2. I + 26–28, A. II + I + 23–24, P. 16–17, V. I + 5 šipčica. Odozgo je tamnomodra, postrance se ta boja spušta u desetak pruga poput curaka koji se ističu na bljeđoj podlozi, trbuh je bijel. O biologiji ove vrste malo je podataka. Jateća je i migratorna riba. Poznato je da se mrijesti u proljeće i ljeto, ikra je pelagijska, a hrani se sitnom jatećom ribom i glavonošcima; proždrljiva je.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Strijela šarulja je riba suptropskog područja. Dolazi u vodama kontinentske podine, uglavnom u priobalnom području, u rasponu dubine od 15 do 30 m. Odrasli primjerci su pelagijski ili epipelagijski, a rijetko pridneni ; PHYSIS staništa: 11.121; 11.124; 11.125;11.12242
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširena je od Engleske i Irske do Senegala, uključujući Madeiru i Kanarske otoke, te u Sredozemnom moru, osim u njegovu istočnom dijelu (FAO: 27,34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru vjerojatno se može naći posvuda (sl. 140).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Carangidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Lacepède, B.G.E. (1801). Histoire naturelle des poissons. 3: i-lxvi + 1-558, Pls. 1-34.
    Wheeler, A. (1992). A list of the common and scientific names of fishes of the British Isles. J. Fish Biol. 41(Suppl. A): 1-37
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    strijela, bitnica, liča, lica, bilizma, falkunet
  • Strana imena
    Vadigo (engleski), liche lirio, liche vadigo (francuski), leccia fasciata (talijanski), Gestreifter Pfeilfisch (njemački)
  • Locus typicus
    more Danske i Sredozemno more
  • Bibliografija
  • -