CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

pasji trn

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001590

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE (CR?))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Pavletić, Z., Nikolić, T., Palković, M. (2022): Hippophae rhamnoides L. (HRCP001590). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1590. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Zinka Pavletić
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      M. Palković
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Plodovi, ukusne sočne crvene bobe, obiluju hranjivim tvarima, bogate su vitaminom C, pa je biljka nekad služila u prehrani i u narodnoj medicini, a u nekim se zemljama zato preporučuje i njezin uzgoj. Kao pionirska vrsta, primjenjuje se i za učvršćivanje ogoljelih terena, pa se na takvim mjestima i sadi, a zabilježeni su i slučajevi naturalizacije. Uzgaja se i u hortikulturi, kao ukrasni grm.
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Uzroci nestanka. Opsežnim hidrotehničkim zahvatima na vodotoku rijeke Drave uništena su prirodna staništa, pa je na dosad poznatim lokalitetima uništena i ta svojta. Posljednji literaturni navodi, kao i sabrani herbarski materijal, potječu s kraja 19. i početka 20. st. Potrebno je istražiti raste li ta svojta i dalje na nekom lokalitetu u spomenutom području, a ako raste pripisala bi joj se kategorija CR.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Može se preporučiti reintrodukcija na prikladna staništa, u širem području gdje je vrsta dosad bila zabilježena. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana za tu vrstu (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.3.1. Reintrodukcija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Pasji trn je listopadni grm ili niže stablo, visoko do 6 m, s vrlo snažno razvijenim korijenim sustavom i sa stršećim, golim, crvenosmeđim granama. Postrani ogranci razvijaju se u snažne trnove, a jednogodišnje grane prekrivene su srebrnastosivim dlakama. Listovi su izmjenični, linearnosuličasti, cjelovitoga ruba, srebrnastosivi, prekriveni zvjezdastim dlakama, dugi 5–7 cm, s peteljkom dugom oko 0,5 cm. Cvjetovi su dvodomni, razvijaju se na prošlogodišnjim ograncima, cvatu prije listanja ili istodobno, sitni su, oko 3 mm, neugledna ocvjeća u obliku dvolapne čaške. Muški su cvjetovi s 4 prašnika, u gustim kuglastim nakupinama, a Ženski su pojedinačni, s nadraslom, jednogradnom plodnicom i jednim sjemenim zametkom, gusto raspoređeni duž postranih ogranaka. Plod je narančastocrvena sočna boba, duga 7–8 mm. Čvrsti endokarp obavija samo jednu sjemenku. Hippophaë rhamnoides je glacijalni relikt. Povlačenjem ledenog pokrova vrsta se širila prema sjeveru i višim planinskim položajima. Rasprostranjuje se vegetativno ukorjenjivanjem grančica donesenih riječnim bujicama, a i pticama. Plodovi, ukusne sočne crvene bobe, obiluju hranjivim tvarima, bogate su vitaminom C, pa je biljka nekad služila u prehrani i u narodnoj medicini, a u nekim se zemljama zato preporučuje i njezin uzgoj. Od davnina su plodove dodavali hrani domaćih životinja, a i sam se naziv »hippophae« (od grčkog, »konjski sjaj«) može s tim povezati, zbog utjecaja vitamina C na sjaj konjske dlake. Kao pionirska vrsta, primjenjuje se i za učvršćivanje ogoljelih terena, pa se na takvim mjestima i sadi, a zabilježeni su i slučajevi naturalizacije. Uzgaja se i u hortikulturi, kao ukrasni grm. Prema životnom je obliku fanerofit. Broj kromosoma je 2n=24. Cvjeta u travnju i svibnju.
    • Staništa
      D.1.1.1.4. Predalpski vrbici s pasjim trnom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Šljunkoviti i pješčani riječni sprudovi u sastavu zajednice Hippophaëo-Berberidetum. Gledano u europskim razmjerima, svojta raste i na pješčanoj podlozi unutar rjeđih šumskih, najčešće borovih sastojina. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 24.224 Kontinentalne šumice i šikare šljunčanih riječnih obala (Salix, Hippophaë, Alnus), 24.32 Obrasle pješčane riječne obale; 44.11 Vrbici na rječnim obalama, 44. 112 Predalpski vrbici s pasjim trnom (Salicetum elaeagno-daphnoidis). Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 12 - slatkovodna jezera/ribnjaci/nasipi, brane, 13 - mozaik travnjaka i šikara
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, + (izumrla) , Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar), Švedska, uključujući Öland i Gotland, (svojta nije nativna)[Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, područje bivšega SSSR-a (Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija i Crna Gora (Srbija - S)], Slovenija Široko rasprostranjena eurazijska biljka s disjunktnim, rascjepkanim arealom, uglavnom u brdskim područjima.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zapadno-panonska makroregija: gornjopodravsko-međimurska mezoregija. Lokaliteti. Dravske obale u zapadnom dijelu Hrvatske, do slovenske granice; Bukovec, Dubrava na Dravi, Legrad.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Rosales
    • Porodica
      Elaeagnaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 385.
      Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 75.
      Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 75.
      Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 75.
      Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
      Provoost, S.; Bonte, D. (Ed.) (2004). Animated dunes: a view of biodiversity at the Flemish coast [Levende duinen: een overzicht van de biodiversiteit aan de Vlaamse kust]. Mededelingen van het Instituut voor Natuurbehoud, 22. Instituut voor Natuurbehoud: Brussel, Belgium. ISBN 90-403-0205-7. 416, ill., appendices pp.
      Van der Meijden, R. (2005)
    • Ostala hrvatska imena
      pastrn
    • Strana imena
      Sea Buckthorn (engleski), Sanddorn (njemački), argousier (francuski), olivella spinosa (talijanski), navadni rakitovec (slovenski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • · HIRC, D. (1906e): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 167:8–128.
      · SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.