CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pauk šarac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001587

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Dadić, V., Jardas, I., Jukić-Peladić, S., Pallaoro, A., Vrgoč, N. (2008): Trachinus radiatus Cuvier, 1829 (HRCP001587). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1587. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vlado Dadić
    Ivan Jardas
    Stjepan Jukić-Peladić
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni uzrok ugroženosti pauka crnca intenzivan je gospodarski ribolov, mali i športsko-rekreacijski ribolov udičarskim alatima, mrežama potegačama, mrežama sta- jaćicama i povlačnim mrežama, u kojima se pojavljuje kao slučajna lovina, zatim degradacija staništa zbog ribolova, a ugrožavanju pogoduje imala gustoća populacije
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni uzrok ugroženosti pauka crnca intenzivan je gospodarski ribolov, mali i športsko-rekreacijski ribolov udičarskim alatima, mrežama potegačama, mrežama sta- jaćicama i povlačnim mrežama, u kojima se pojavljuje kao slučajna lovina, zatim degradacija staništa zbog ribolova, a ugrožavanju pogoduje imala gustoća populacije
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Djelotvorna zaštita mogla bi se provesti tako da se uz postojeće zakonske regulative pridnenog ribolova proglase dijelovi ribolovnog mora zaštićenim staništima riba i drugih morskih organizama, gdje bi pridneni ribolov trebalo ograničiti, i/ili naizmjeničnim ribolovom po zonama. U istočnom Jadranu slabo je poznata njegova rasprostranjenost, brojnost, stanje staništa, biologija i ekologija, pa bi radi zaštite trebalo istraživati u tom smjeru i provoditi praćenje stanja (monitoring).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Može narasti do 50 cm dužine i mase oko 2 kg, ali se obično love primjerci do 25 cm. Tijelo je izduženo i bočno stisnuto. Glava je blago uzdignuta, kratka i na gornjoj strani iza očiju ima nekoliko radijalno izbrazdanih koštanih ploča (naziv »radiatus«). Usta su široka i gornja. Zubi su maleni i šiljati, osim na čeljustima, još i na nepcu. Oči su smještene visoko na glavi i izbuljene. Na prednjem su gornjem dijelu nadočnih lukova po dvije manje bodljice, a na gornjem dijelu škržnih poklopaca snažna bodlja. Sprijeda na gubici, uz donju čeljust, s obje je strane po jedna tupa trnolika bodlja, vrhom usmjerena prema naprijed. Ljuske su sitne, ktenoidne i poredane u kosim nizovima. Bočna pruga usporedna je s gornjim profilom tijela, a na repnom dršku naglo svinuta nadolje; prekrivena je sa 69–70 ljusaka. Leđne su peraje dvije, prva kratka i bodljasta, a druga dugačka i mekana. Podrepna je peraja također dugačka, počinje nešto ispred druge leđne peraje kojoj je vrlo slična i stoje jedna nasuprot drugoj. Trbušne peraje su malene i smještene ispred prsnih, na grlu. Repna peraja je straga blago konkavna. Perajna formula glasi: D1. VII, D2. 24–27, A. I + 26–29, P. 16, V. I + 5 šipčica. Odozgo je žut do sivosmeđ, scrnkastim kolutićastim šarama i pjegama, glava je obično sa zelenkastim preljevom. Opna prve leđne peraje je crna, a stražnji rub repne peraje gotovo crn. Mrijesti se krajem jeseni i početkom zime. Ikra i ličinački stadiji su planktonski. Aktivniji je noću, a danju miruje na dnu, ukopan u supstrat sve do očiju. Karnivoran je, hrani se pretežno rakovima i sitnom ribom. Šipčice prve leđne peraje i bodlje na škržnim poklopcima su otrovne. Ubod je vrlo bolan i opasan.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Demerzalna je vrsta. Zadržava se na šljunkovitim, ljušturnim, pjeskovitim i muljevitim dnima kontinentske podine od oko 5 do 150 m dubine : PHYSIS staništa: 11.222–11.225
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširen je u čitavom Sredozemnom moru, ali ga nema u Crnom moru, i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Gadiskog zaljeva južnije do Angole (FAO: 34, 37
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu nalazi se gotovo posvuda uz obalno, osobito u područjima prema otvorenom moru, pretežno oko brakova, s time da ga prema novijim istraživanjima nema u sjevernom Jadranu (sl. 137). Najčešći je s pučinske strane Kornatskih otoka, zatim oko otoka Visa, Mljeta, Lastova, Sušca i dr.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Trachinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    pauk, pauk mrkulj, pauk kamenjar, pauk grebenaš, ranj, ranj mrkulj, dragana, taranta, šàr
  • Strana imena
    Streaked Weever (engleski), vive rayée (francuski), tracina raggiata (talijanski), Strahlenepeterman (njemački)
  • Locus typicus
    Nica, Francuska; Napulj, Messina (Sicilija), Italija
  • Bibliografija
  • -