CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Drhtulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001586

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Torpedo marmorata Risso, 1810 (HRCP001586). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1586. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožena je intenzivnim pridnenim ribolovom pridnenom koćom i drugim povlačnim ribolovnim alatima, obalnim mrežama potegačama i mrežama stajaćicama (poponice, listarice, psare), i to kao slučajna lovina. Ugrožena je također degradacijom i gubljenjem staništa zbog ribolova te invazivnih alohtonih vrsta alga roda Caulerpa, a dodatno i zbog nekih bioloških značajka vrste: sporo razmnožavanje i obnavljanje populacije te velika smrtnost mladunčadi. Vjerojatno i različiti oblici onečišćenja mora nepovoljno utječu na njezino održanje
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožena je intenzivnim pridnenim ribolovom pridnenom koćom i drugim povlačnim ribolovnim alatima, obalnim mrežama potegačama i mrežama stajaćicama (poponice, listarice, psare), i to kao slučajna lovina. Ugrožena je također degradacijom i gubljenjem staništa zbog ribolova te invazivnih alohtonih vrsta alga roda Caulerpa, a dodatno i zbog nekih bioloških značajka vrste: sporo razmnožavanje i obnavljanje populacije te velika smrtnost mladunčadi. Vjerojatno i različiti oblici onečišćenja mora nepovoljno utječu na njezino održanje
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Kako je riječ o gospodarski nevažnoj vrsti, koja se ciljano ne izlovljava, prikladno bi je bilo zaštititi uvođenjem restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova radi povećavanja dijela mora u kojem nije izložena pogubnom djelovanju ribolovnih aktivnosti. Isto tako, podizanjem razine svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta i vraćanjem živih primjeraka u more pozitivno bi se utjecalo na poboljšanje sadašnjeg stanja populacije ove vrste. Budućim znanstvenim istraživanjima trebalo bi prikupiti dodatne informacije za potpunije opisivanje biološko-ekoloških značajka ove vrste, ali i podatke o recentnom stanju populacije u Jadranu, a sve radi propisivanja djelotvornijih mjera zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Drhtulja realno naraste do 60 cm dužine i mase do 3–4 kg, a prema nekim izvorima i do 1 m, što je sigurno pretjerano. Ženke su uvijek veće od mužjaka. U istočnom Jadranskom moru love se manji primjerci, do nešto iznad 50 cm dužine i mase do 2,6 (3) kg (Pallaoro et al., 2005). Tjelesna ploča je gotovo okrugla, diskoidalna, dužine obično nešto veće od širine, prednji rub je ravan ili blago konkavan i nema istaknutog rostruma. Oči su razmjerno malene, ovalne, a njihov veći promjer stane 2,5–4 puta u predočni prostor. štrcala su okrugla, sa 7–8 jasno vidljivih resica na rubu. Na zatiljku su dvije veće pore, jedna uz drugu. Usta su malena, ispruživa, njihova širina otprilike odgovara dvjema trećinama predusnog prostora. Zubi su trokutasti, manji u donjoj čeljusti, a u obje su čeljusti poredani mozaično u šire redove. Nosni otvori, koji se nalaze ispod glave, blizu su usta i s njima spojeni. škržne pukotine (5 pari) vlo su kratke, smještene ispod glave, a stražnje su, promatrajući poprečno, međusobno bližeod prednjih. Rep je debeo, mesnat, njegova dužina približno je jednaka dužini tjelesne ploče. Repna peraja je dobro razvijena,trokutasta, s nešto većim leđnim nego trbušnim režnjem. Leđne peraje su dvije, smještene pri kraju repa i jednake oblikom, ali je prva veća od druge. Trbušne peraje su velike, okruglaste. Koža je glatka. Boje je varijabilne: od sive ili čak bjelkaste do crnkaste, većinom tamnosmeđe izmramorane, a trbuh je bijele ili krem boje. Drhtulja je troma i neaktivna riba. Razmnožava se ovoviviparno. U Sredozemnom moru (Tunis) ženke postižu spolnu zrelost pri dužini od 39 cm, a mužjaci pri 29 cm (Capapé, 1979), odnosno u centralnom Sredozemnom moru (Italija) dužina spolne zrelosti (LT50%) za ženke je oko 31 cm, a mužjaka 25 cm (Consalvo et al., 2007) ženke tijekom rujna i listopada okote mali broj mladunaca, svega 2 do 13, rijetko više (30), dužine oko 9 cm i širine tjelesne ploče 6,5 cm, a njihov broj ovisi o veličini ženka. U Sredozemnom moru je srednji ovarijski i uterini fekunditet 8 (Capapé, 1974a).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na dnu ili polagano pliva neposredno iznad dna. Dok miruje ležeći na dnu, prekrije se sedimentom. Prema općenitim podatcima zadržava se na kontinentskoj podini, od plitkog mora do 370 m dubine, ali uglavnom između 10 i 40 m, na različitim dnima: pjeskovitima, muljevitima, miješanima i kamenitima, a česta je i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica. Isto se može reći i za Jadransko more, s tom razlikom što je dosad lovljena do 220 m dubine, ali najčešće samo do 100 m (Jardas, 1984) ; 11.2411; 11.2412;11.221–11.225;11.2413; 11.34;11.4
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Široko je rasprostranjena uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Kategata i Sjevernog mora do juga Afrike, uključujući i čitavo Sredozemno more (FAO: 27, 34, 37, 47)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru uglavnom se nalazi na istočnoj polovici, u kanalima i otvorenom moru (Jardas, 1984) (sl. 136). Uz zapadnu je obalu Jadrana izlovljena


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Torpediniformes
  • Porodica
    Torpedinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    Nijssen, H.; de Groot, S.J. (1987). De vissen van Nederland: systematische indeling, historisch overzicht, het ontstaan van de viskweek, uitheemse vissoorten, determineersleutels, beschrijvingen, afbeeldingen, literatuur, van alle in Nederlandse wateren voor komende zee- en zoetwatervissoorten [Fishes of the Netherlands: systematic classification, historical overview, origins of fish culture, non-indigenous species, determination keys, descriptions, drawings, literature references on all marine and freshwater fish species living in Dutch waters]. KNNV Uitgeverij: Utrecht, The Netherlands. ISBN 90-5011-006-1. 224 pp.
    Risso, A. (1810). Ichthyologie de Nice ou histoire naturelle des poissons du département des Alpes-Maritimes. Schoell, Paris.
    Risso, A. (1810). Ichthyologie de Nice ou histoire naturelle des poissons du département des Alpes-Maritimes. Schoell, Paris.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    Svensson, M. (1900-01-01 00:00:00) Nordisk fisklista enligt Catalog of Fishes 2011-12-30.xslx. Excel-fil med mejl till Johan Liljeblad 2012-02-23.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    hrvatski nazivi: drhtulja šarulja, trn, trnjevača, trnka, tresnavka, trepljivica, žigulja, banjača; Vinja (1986) za ovu i druge vrste drhtulja navodi za istočnu obalu Jadra
  • Strana imena
    Marbled Electic Ray (engleski), torpile marbrée (francuski), torpedine bruna, torpedine marmorata (talijanski), Marmorzitterroche (njemački)
  • Locus typicus
    blizu Nice, Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C., 1974a. Note préliminaire sur la biologie de Torpedo (Torpedo) marmorata Risso, 1810 et de Torpedo (Tetronarce) nobiliana Bonaparte, 1835 des côtes tunisiennes. Arch. Inst. Pasteur, Tunis, 51:257–267.
    · CAPAPÉ, C., 1979. La Torpille marbrée, Torpedo marmorata Risso,1810 (Pisces, Rajiformes) des côtes tunisiennes: nouvelles données sur l’écologie et la biologie de la reproduction de l’espèce, avec une comparaison entre les populations méditerranéennes et atlantiques (1). Ann. Sci. Nat., Zoologie, Paris, 1: 79–97
    · CONSALVO, I., SCACCO, U., ROMANELLI, M. i VACCHI, M., 2007. Comparative study on the reproductive biology of Torpedo torpedo (Linnaeus, 1758) and T. marmorata (Risso, 1810) in the central MediterraneanSea. Sci. Mar., 71 (2): 213–222.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Selachia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108.
    · PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96.