CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Šilo

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001549

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC --)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Syngnathus acus Linnaeus, 1758 (HRCP001549). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1549. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Više je uzroka nestajanja morskog šila. Glavni je opadanje kvalitete ili gubitak staništa zbog ribolova,širenja alohtonih alga roda Caulerpa i sidrenje plovila u livadama posidonije, zatim nasipavanje obale i hidrogradnja (marine, pristaništa i sl.), urbanizacija i industrijalizacija obale i prateće onečišćenje priobalnog mora te nestajanje »šumica« cistozira i livada morskih cvjetnica. I neki unutrašnji čimbenici, kao mala gustoća i sporo obnavljanje populacije i ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja također su uzroci njegova nestajanja.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Više je uzroka nestajanja morskog šila. Glavni je opadanje kvalitete ili gubitak staništa zbog ribolova,širenja alohtonih alga roda Caulerpa i sidrenje plovila u livadama posidonije, zatim nasipavanje obale i hidrogradnja (marine, pristaništa i sl.), urbanizacija i industrijalizacija obale i prateće onečišćenje priobalnog mora te nestajanje »šumica« cistozira i livada morskih cvjetnica. I neki unutrašnji čimbenici, kao mala gustoća i sporo obnavljanje populacije i ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja također su uzroci njegova nestajanja.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je zaštititi stanište – livade morskih cvjetnica i obale obrasle algama cistozirama, ali i podizati razinu svijesti o potrebi zaštite ugroženih vrsta i očuvanja njihovih staništa od svih oblika degradacije, pogotovo ribolovom i onečišćenjem. Radi zaštite treba istražiti njegovu u istočnom Jadranu sada gotovo nepoznatu biologiju i ekologiju
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Šilo naraste do 46 (50) cm dužine; ženke su nešto manje. Tijelo je izduženo i tanko, u poprečnom presjeku trupa šesterokutno, a repa četvrtasto, obavijeno tvrdim prstenastim štitićima poput segmenata kojih do izmetnog otvora ima 17–20, a iza 38–42. Glava je malena, zauzima oko 1/6–1/8 standardne dužine tijela, a iza očiju uzdiže se u tup greben. Gubica je izrasla u usku, dugačku i krutu cijev. Najmanja visina usne cijevi može stati nepunih 8 puta u vlastitu dužinu, odnosno gubica zaprema više od pola dužine glave. Usta su malena, gornja i bez zuba. Dužinom trupa proteže se 6 grebenčića, i to po 2 leđna, bočna i trbušna. Leđna, prsne i repna peraja razvijene su, podrepna je vrlo sitna, a trbušnih nema. Na mužjacima u vrijeme mriješćenja jasno se nazire marsupijalna (leglena) vrećica u kojoj se odvija inkubacija ikre, proteže se na repu iza izmetnog otvora na 19–23 prstenasta segmenta. Perajna formula glasi: D. 34–40, A. 3–4. P. 12–14, C. 9–10 šipčica. Leđna peraja svojom dužinom obuhvaća 7–9 segmenata. Boja tijela je varijabilna – siva ili svjetlosmeđa, zelenkasta, crvenkasta ili crnkasta, s tamnim mrljama ili rijetkim pojasovima. Stražnji rub repne peraje je svijetao Razmnožavanje je ovoviviparno. U vrijeme mriješćenja ženke polažu ikru u marsupium mužjaka. Fekunditet je procijenjen na manje od 1000. Mužjaci s ikrom u marsupiumu u početnim stadijima embrionalnog razvitka nalaze se u siječnju i veljači, s embrijima u različitim razvojnim stadijima od veljače do srpnja, a juvenilni primjerci između alga i u livadama morskih cvjetnica nalaze se od kolovoza do listopada. Ikra je velika, 1,6–2,5 mm u promjeru, a početni slobodnoživući oblici 24–28 mm. Mužjaci spolno sazriju pri dužini od oko 30 cm. Po sastavu hrane je karnivor, hrani se ličinkama riba i sitnim beskralježnjacima, uglavnom epifitskim račićima i raznovrsnim ličinkama.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Šilo je priobalna, demerzalna, morska i brakična vrsta. Dolazi u priobalnim vodama, uključujući estuarije i lagune, na muljevitim, pjeskovitim i šljunkovitim dnima koja su obrasla algama i u livadama morskih cvjetnica rodova Posidonia, Zostera, Cymodocea, na dubinama između 1 i 110 m, ali u pravilu plitko, uglavnomu infralitoralu ; PHYSIS staništa: 11.34; 11.3311; 11.332;11.221–11.225; 11.4;13.24; 21.1
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Šilo je široko rasprostranjena vrsta. Nalazimo ga uz čitavu obalu Sredozemnog i Crnog mora s Azovskim morem i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Norveške i Föroyerskihotoka do sjeveroistočne obale Južne Afrike, uključujući Azore i Kanarske otoke (FAO: 27, 34, 37, 47)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu nalazimo ga posvuda u ponešto širem uzobalnom području (sl. 134).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygi
  • Red
    Syngnathiformes
  • Porodica
    Syngnathidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    gušterica, morsko šilo, igla, morska igla, pjegasto šilce, badalo; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 20 hrvatskih pučkih naziva koji se podjednako odnose na sve vrste rodova Nerophis i Syngnathus.
  • Strana imena
    Great Pipefish (engleski), syngnathe aiguille (francuski), pesce ago (talijanski), Grosse Seenadel (njemački)
  • Locus typicus
    Europa
  • Bibliografija
  • -