CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Lumbrak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001539

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Symphodus tinca (Linnaeus, 1758) (HRCP001539). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1539. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Lumbrak je najugroženiji zbog izlovljavanja velikim brojem priobalnih ribolovnih alata, najviše troslojnim mrežama stajaćicama, zatim degradacijom staništa zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, urbanizacije i idustrijalizacije obale, hidrogradnje, onečišćenja priobalnog mora i čestim uznemirivanjem.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Lumbrak je najugroženiji zbog izlovljavanja velikim brojem priobalnih ribolovnih alata, najviše troslojnim mrežama stajaćicama, zatim degradacijom staništa zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, urbanizacije i idustrijalizacije obale, hidrogradnje, onečišćenja priobalnog mora i čestim uznemirivanjem.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najbolja mjera za zaštitu lumbraka bila bi propisivanje najmanje veličine ispod koje se ne smije loviti, koja ne bi smjela biti manja od 25 cm, zatim zaštita staništa i sprječavanje onečišćenja mora očuvanjem priobalja te prostorna i vremenska regulacija ribolova, kako se to ovdje predlaže za druge pridnene vrste riba.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do 44 cm dužine i mase do oko 1 kg, ali su mužjaci znatno veći od ženka, u prosjeku za 4,7 cm zubljen. Bočna pruga proteže se usporedno s gornjim profilom tijela i prekrivena je s 33–38 ljusaka. Leđna peraja je dugačka s blago povišenim mekanim dijelom. Prsne peraje su koso ukorijenjene i zaobljene. Trbušne peraje smještene su na prsima. Repni držak je na sredini sužen, a repna peraja zaobljena. Formula peraja glasi: D. XIV–XVII +9–12, A. III + 8–12, P. 14, V. I + 5 šipčica. U obojenosti postoji izrazito spolno dvoličje. Zreli mužjaci su modrikastozeleni, zeleni do žutozeleni, izmrljani modrim i crvenim pjegama, a ove posljednje oblikuju raspršene uzdužne pruge. Ženke i nezreli mužjaci sivomaslinastozelene su boje, tamnije izmrljani i svjetlijega uzdužna pojasa. Iznad korijena prsnih peraja u oba je spola velika crna mrlja, a znatno manja i na sredini osnovice repne peraje.Obično se zadržava u malobrojnim grupama. Mrijesti se u proljeće. Ženke polažu ljepljivu ikru u gnijezda od alga koja grade i nadziru mužjaci. Ženke spolno sazrijevaju u drugoj, a mužjaci u drugoj ili trećoj godiniživota. U istočnom Jadranu odnos spolova je 1,43 : 1 u korist mužjaka, a svi su primjerci iznad 29 cm mužjaci. Raste sporo, ženke podjednako u dužinu i u masu, a mužjaci brže u dužinu nego u masu (Pallaoro i Jardas, 2003). U malom dijelu populacije zamijećena je promjena spola. Omnivoran je, hrani se školjkašima, puževima, rakovima,bodljikašima i algama. Životni je vijek 12–13 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Priobalna je, demerzalna, morska i brakična riba. Zadržava se uz obrasla dna, osobito ako su kamenita, ali i na drugim dnima, u rasponu dubine od 1 do 50 m, obično samo do 10 m. Čest je i u livadama morskih cvjetnica, osobito vrste Posidonia oceanica, a rjeđe se nađe i u zaslanjenim lagunama i estuarijima. Mlađdolazi u livadama morskih cvjetnica rodova Zostera i Cymodocea ; PHYSIS staništa: 11.2411; 11.34; 11.221;11.3311; 11.332; 11.4;13.24; 19.6
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjen je ponajviše u Sredozemnom i Crnom moru, a u Atlantskom oceanu uz njegovu istočnu obalu, od Španjolske do Maroka (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu jednolično je rasprostranjen duž čitave obale, ali brojnija naselja ima u sjevernoj polovini, osobito uz obale sjevernojadranskih otoka (sl. 132).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acantopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Labridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Parenti, Paola, and John E. Randall, 2000: An annotated checklist of the species of the Labroid fish families Labridae and Scaridae. Ichthyological Bulletin of the J. L. B. Smith Institute of Ichthyology, no. 68. 97.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    salnjača, lenica, gušavica, smokvica, modruša, pešnjić veliki; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 53 hrvatska pučka naziva.
  • Strana imena
    Peacock Wrasse (engleski), crénilabre paon (francuski), tordo pavone (talijanski), Pfauenlippfisch (njemački)
  • Locus typicus
    englesko more (»M. Britanico«)
  • Bibliografija
  • PALLAORO, A. i JARDAS, I., 2003. Some biological parameters of the peacock wrasse, Symphodus (Crenilabrus) tinca (L., 1758) (Pisces: Labridae) from the middle eastern Adriatic (Croatian coast). Sci. Mar., 67 (1): 33–41.