CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Komarča

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001538

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Sparus aurata Linnaeus, 1758 (HRCP001538). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1538. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Komarču neposredno ugrožava intenzivan gospodarski ribolov, mali i športsko-rekreacijski ribolov različitim alatima, načinom i sredstvima priobalnog ribolova, uglavnom tramatom, udičarskim alatima, mrežama plivaricama i podvodnom puškom, a strada i od slučajna ulova mrežama stajaćicama. Ugrožava je i onečišćenje priobalnog mora i estuarnih područja, degradacija staništa (livade posidonije) zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Caulerpa te često uznemirivanje. Zbog proterandrije u uvjetima prenapregnutog ribolova i čestog izlovljavanja potencijalnih ženka poremećen je odnos spolova, što nepovoljno utječe na obnavljanje populacije.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Komarču neposredno ugrožava intenzivan gospodarski ribolov, mali i športsko-rekreacijski ribolov različitim alatima, načinom i sredstvima priobalnog ribolova, uglavnom tramatom, udičarskim alatima, mrežama plivaricama i podvodnom puškom, a strada i od slučajna ulova mrežama stajaćicama. Ugrožava je i onečišćenje priobalnog mora i estuarnih područja, degradacija staništa (livade posidonije) zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Caulerpa te često uznemirivanje. Zbog proterandrije u uvjetima prenapregnutog ribolova i čestog izlovljavanja potencijalnih ženka poremećen je odnos spolova, što nepovoljno utječe na obnavljanje populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Komarča bi se najbolje zaštitila kad bi se najmanja dopuštena lovna veličina propisana Naredbom, koja je sada 20 cm, a kojom se mogu djelomično zaštititi samo mužjaci, povećala na barem 30 cm, kojom bi se zaštitile i potencijalne ženke, zatim vraćanjem u Naredbu lovostaja u vrijeme mriješćenja, kao što je to bilo prijašnjih godina. Bolje poznavanje njezine biologije, ekologije i staništa također bi pridonijelo zaštiti.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    U Jadranskom moru, i inače, naraste do malo više od 70 cm dužine i mase do 10 kg, ali se love uglavnom primjerci od 15–20 cm (Kraljević, 1995). Tijelo komarče je izduženo, snažno, u bočnom profilu ovalno, visoko, i bočno stisnuto. Gornji profil tijela jače je zaobljen. Glava je kratka, ali masivna, usta su završna, nisko na glavi, a usnice debele, mesnate. Gubica je kratka, čeljusti snažne s prednim koničnim zubima, a iza njih su bočno snažni i valutičasti kutnjaci poredani u 2–4 niza. Ljuske su velike, ktenoidne, protežu se također na škržne poklopce i obraze, a nema ih naškržnim pretpoklopcima. Bočna pruga prati gornji profil tijela i prekrivena je sa 75–85 ljusaka. Leđna peraja je dugačka, sprijeda s bodljastim i straga s mekanim šipčicama. Prsne peraje su dugačke i šiljaste, a trbušne su mnogo kraće od prsnih i nalaze se na prsima. Repna peraja je račvasta, velika i snažna. Formula peraja glasi: D. XI + 13–14, A. III + 11–12, P. 16, V. I + 5 šipčica. Odozgo je modrikasto zelenkastosiva s kovnim sjajem, postrance sivosrebrnkasta s uzdužnim smeđim ilismeđezelen- kastim prugama, a dolje je bijela. Između očijuproteže se zlatnožuti mostić ograničen tamnijim zonama. Na škržnimje poklopcima zlatna do narančasta mrlja, a gornji kut škržnog otvora obuhvaćen je ljubičasto-crnom mrljom. Komarča živi u manjim skupinama ili pojedinačno, a samo u vrijeme mriješćenja skuplja se u veće plove. Proterandrični je dvospolac. Početne promjene spola bilježe se između dužina od 24 do 41 cm, odnosno između 2. i 6. godine, ali najveći dio populacije (82%) promijeni spol pred početak druge sezone mriješćenja pri dužini od oko 30 cm(Kraljević, 1995). Raste sporo. Spolno sazrije kao mužjak približnopri 20 ili više cm dužine, ili u 2. godini, a mrijesti se krajem jeseni i početkom zime. Omnivorna je, hrani se mekušcima, pretežnoškoljkašima, rakovima i ribom, a djelomično i algama. Tvrdu granu drobi snažnim kutnjacima. Doživi više od 20 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Komarča je demerzalna i priobalna riba. Boravi u moru i bočatim vodama na dubinama od 1 do 150 m, ali obično samo do 30 m ili pliće. U proljeće ulazi u velikom broju u bočate vode, lagune i estuarije, gdje boravi cijelo ljeto, a u jesen se vraća u more radi mriještenja. Zadržava se na mirnim područjima, obično iznad pjeskovita ili pjeskovito-ljušturna dna i u livadama morskih cvjetnica s gustim naseljima mekušaca. Osjetljiva je na niske temperature ; PHYSIS staništa: 11.223; 11.34; 11.254; 11.3311; 11.332;11.221; 13.24; 11.225;11.4; 89.11; 89.33
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjena je uz čitavu obalu Sredozemnoga mora, ima je i u Crnom moru, ali je vrlo rijetka, i uz istočnu obalu Atlantskog oceana od Engleske do Kanarskih i Kapverdskih otoka (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru prisutna je posvuda uzobalno (sl. 131).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Sparidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 34 Addition to the Official List of Generic Names in Zoology of the generic name Spams Linnaeus, 1758 (class Actinopterygii) (Direction supplementary to Opinion 69).Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1C(C.23), 341-352 (1956)
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
  • Ostala hrvatska imena
    podlanica, lovrata, orada, komorka, zlatva; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 31 hrvatski pučki naziv
  • Strana imena
    Gilt-head Sea Bream (engleski), dorade royale (francuski), orata (talijanski), Gemeine Goldbrasse (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more i Sjeverna Amerika (»Mari Mediterraneo et Oceano inter Eurorpam Americamque«).
  • Bibliografija
  • · KRALJEVIć, M. 1995. Rast komarče, Sparus aurata L., i pica, Diplodus puntazzo Cetti, u prirodnim i kontroliranim uvjetima. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,157 pp (mimeo).