CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Raža modropjega

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001513

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Raja miraletus Linnaeus, 1758 (HRCP001513). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1513. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožena je intenzivnim ribolovom pridnenom koćom i parangalima, uglavnom kao ciljana, a različitim mrežama stajaćicama i nekim drugim alatima kao slučajna lovina, zatim degradacijom ili gubitkom staništa zbog ribolova i još dodatno nekim vlastitim biološkim značajkama: malom moći reprodukcije i sporim obnavljanjem populacije.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožena je intenzivnim ribolovom pridnenom koćom i parangalima, uglavnom kao ciljana, a različitim mrežama stajaćicama i nekim drugim alatima kao slučajna lovina, zatim degradacijom ili gubitkom staništa zbog ribolova i još dodatno nekim vlastitim biološkim značajkama: malom moći reprodukcije i sporim obnavljanjem populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjenje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (pogotovo u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Kako znatan broj primjeraka preživi ulov, vraćanje nedoraslih primjeraka u more i podizanje svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta, također bi poboljšalo sadašnje stanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati (barem 38 cm). Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, trebalo bi pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Raža modropjega općenito naraste do približno 60 cm dužine, a približno toliko (57 cm) i u Jadranskom moru (Grubišić, 1959), ali se love uglavnom znatno manji primjerci. Mužjaci su nešto manji od ženka iste dobi (Županović, 1961a; Jardas, 1973a). Tijelo je romboidno sa sinusoidnim prednjim rubom, što je jače izraženo u mužjaka. Rostrum je kratak, nešto kraći i oštriji u mužjaka. Odnos dužine tijela i širine tjelesne ploče odgovara omjeru 3 : 1,85 (ili 1,6 : 1), odnosno širina tjelesne ploče iznosi 58–68%, a dužina 45–52% ukupne dužine tijela. Dužina predočnog prostora stane 4–5,5 puta u dužinu tjelesne ploče. Polovina prednjeg kuta tjelesne ploče iznosi 43–53°. Koža je gola, trnolike bodljice samo su narostrumu i na repu (tri niza), a u mužjaka još uz prednji rub (malare) i bočno na prsnim perajama, u visini njihova vrha (alare). Zubi mužjaka su oštri, a ženke tupi. Leđne peraje su dvije; malene i smještene na kraju repa, istog oblika i veličine. Repna peraja je malena, rudimentarna. Trbušne peraje su dvorežnjaste. škržne pukotine (5 pari) su kratke i smještene ispod glave. štrcala su velika i smještena neposredno iza očiju. Odozgo je najčešće kestenjastosmeđa ili smeđecrvenkasta s rijetkim tamnim točkama. Na prsnim je perajama po jedna velika okata pjega, svjetlomodra središta i tamnomodra i oker žuta ruba.Neaktivna je i troma riba. Razmnožava se oviparno. Oplođena jaja zaštićena su rožnatim čahurama četvrtasta oblika, s rogovima na uglovima, prosječno 4,46 cm dužine (bez rogova) i 3,02 cm širine; nastaju u jajovodnim (nidamentarnim) žlijezdama. Fekunditet je između 40 i 72 jajne čahure godišnje; ženke ih polažu na dno čitave godine, ali uglavnom od proljeća do ljeta (Capapé i Quignard, 1974,1975). Embrionalni razvoj traje oko 4–5 mjeseci, a mladunci su dugi od 10 do 11 cm. U Sredozemnom moru ženke spolno sazriju pri dimenzijama 38/24 cm, a mužjaci 36/22 cm (ukupna dužina/širina tjelesne ploče) (Capapé i Quignard, 1974).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na dnu, u području kontinentske podine, općenito od plitke vode do 460 m dubine, uglavnom od 50 do 150 m, na pjeskovitim i čvrstim dnima. U kanalima i otvorenom području Jadranskog mora zadržava se jedino na pjeskovitom i pjeskovitoljušturnom, a rijetko na muljevitom dnu, na dubinama do 200 m, uglavnom samo do 100 m (Jardas, 1979c) ; PHYSIS staništa: 11.221–11.225;11.21121; 11.21111;11.221
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raža modropjega rasprostranjena je uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Portugala do juga Afrike, uključujući i čitavo Sredozemno more (nema je u Crnom moru) te jugozapadnu obalu Indijskog oceana (FAO: 27, 34, 37, 47, 51?)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu široko je rasprostranjena u kanalima i otvorenom moru, osim u području Jabučke kotline, Palagruškog praga i dubljega dijela Južnojadranske kotline (Jardas, 1984) (sl. 127). Prema novijim podatcima može se naći samo u istočnoj polovini Jadrana, i to uglavnom južnije od Istre, Kvarnera i Riječkog zaljeva.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Rajiformes
  • Porodica
    Rajidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    McEachran, John D., and Katherine A. Dunn, 1998: Phylogenetic Analysis of Skates, a Morphologically Conservative Clade of Elasmobranchs (Chondrichthyes: Rajidae). Copeia, vol. 1998, no. 2. 271-290.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    raža modrožiga, raža četiroka, raža barakulica, poližić modropjeg, četiri oči; Vinja (1986) navodi za istočnu obalu Jadrana 20 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Brown Ray (engleski), raie miroir (francuski), razza occhiura, razza quattrocchi (talijanski), Vieräugier Rochen (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C. I QUIGNARD, J.-P., 1974. Contribution à la biologie des Rajidae des côtes tunisiennes. I. Raja miraletus Linné, 1758: Répartition géographique et bathymétrique, sexualité, reproduction, fécondité. Arch. Inst. Pasteur, Tunis, 51: 39–60
    · CAPAPÉ, C. I QUIGNARD, J.-P., 1975. Essai d’évaluation de la fécondité chez les Sélaciens ovipares: cas de Raja miraletus Linné, 1758 et de R. radula Delaroche, 1809 des côtes tunisiennes. Arch. Inst. Pasteur, Tunis, 52 (3): 263–276.
    · CAPAPÉ, C., 1976. Contribution à la biologie des Rajidae des côtes tunisiennes. III. Raja clavata Linné, 1758: Répartition géographiqueet bathymétrique, sexualité, reproduction, fécondité. Bull. Mus. Natl. Hist. Nat., 3, 275: 907–922.
    · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jadranskih riba. Bilj.Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.
    · JARDAS, I., 1972. Prilog poznavanju ekologije nekih jadranskih hrskavičnjača (Chondrichthyies) s posebnim osvrtom na ishranu. Acta Adriat., 14 (7): 1–60.
    · JARDAS, I., 1973a. A contribution to our knowledge of the biology and ecology of Thornback ray (Raja clavata L.) and Brown ray (Raja miraletus L.) in the Adriatic. Acta Adriat., 15 (3): 1–42.
    · JARDAS, I., 1979c. Geografska rasprostranjenost nekih hrskavičnih riba (Chondrichthyes) u Jadranskom moru s posebnbim osvrtom na Jabučku kotlinu i njene ekološke karakteristike. Drugi Kongres ekologa Jugoslavije, Savez društava ekologa Jugoslavije, knjiga 2: 1499–1521.
    · PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96
    · UNGARO, N., 2004. Biological parameters of the brown ray, Raja miraletus, in the southern Adriatic basin. Cybium, 28 (2): 1
    · ŽUPANOVIć, [., 1961a. Prilog poznavanju biologije jadranskih ribaChondrishthyes. Acta Adriat., 9 (4): 1–84