CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Arbun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001512

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Pagellus erythrinus (Linnaeus, 1758) (HRCP001512). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1512. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožen je pretjeranim izlovljavanjem pridnenom koćom, a manje i udičarskim alatima i različitim mrežama u gospodarskom, malom i športsko-rekreacijskom ribolovu,zatim degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova, dok protoginija u sadašnjim okolnostima pretjeranog izlovljavanja u istočnom Jadranu remeti odnos spolova zbog prijevremenog uklanjanja potencijalnih mužjaka iz populacije
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožen je pretjeranim izlovljavanjem pridnenom koćom, a manje i udičarskim alatima i različitim mrežama u gospodarskom, malom i športsko-rekreacijskom ribolovu,zatim degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova, dok protoginija u sadašnjim okolnostima pretjeranog izlovljavanja u istočnom Jadranu remeti odnos spolova zbog prijevremenog uklanjanja potencijalnih mužjaka iz populacije
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjivanje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (pogotovo u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata preživjelo bi više nedoraslih primjeraka, a tako bi se dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi preispitati sadašnju najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati jer je ona očito preniska (treba biti barem 17 cm). Da bi se mogle predložiti dodatne zaštitne mjere, treba pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do 60 cm dužine i mase do 3,2 kg, ali se love znatno manji primjerci, u Jadranu do 28 cm. Tijelo je izduženo, u profilu ovalno, bočno stisnuto i prekriveno velikim cikloidnim ljuskama koje se protežu i na škržne poklopce i na obraze, ali je škržni pretpoklopac gol. čeone ljuske sežu do sredine međuočnog prostora. Gornji profil glave je ravan. Gubica je šiljasta i znatno duža od promjera oka, usta su malena, završna, a usni procijep seže unatrag do ispod prednjeg oboda oka. Prednji zubi su čunjasti i razmjerno dobro razvijeni, a kutnjaci su maleni i poredani u 2–3 niza. Bočna pruga prati gornji profil tijela i pokrivena je s 50 do 70 ljusaka. Leđna peraja je dugačka, u svom prednjem dijelu bodljasta, a u stražnjem mekana. Prsne peraje su dugačke, duge koliko i glava, srpolike, sa zašiljenim vrhom koji seže sve do prve trećine podrepne peraje. Trbušne peraje smještene su na prsima. Repna peraja je velika, račvasta, zašiljenih vrhova. Formula peraja glasi: D. XII + 9–11, A. III + 8–9, P. 15, V. I + 5 šipčica. Boje je ružičastocrvene sa srebrnastim odsjajem, bokovi su bljeđi, a trbuh je bijel. Odraslim primjercima po leđima i boku razasute su sitne plavkaste pjege. Gornji rub škržnog poklopca jecrvene boje. Usna šupljina je crna. Arbun je u istočnom Jadranu, zbog svoje važnosti u ribarstvenoj privredi, prilično dobro istražena vrsta (Zei i Sabioncello, 1940; Zei i Županović, 1961; Županović, 1961; Lepetić, 1965; Rijavec i Županović, 1965; Jukić, 1972; Županović i Jardas, 1989 i dr.). Zadržava se u plovama. Protoginični je dvospolac; do približno 3. godine života ili do dužine od oko 13–14 cm svi su primjerci ženke, a promjena spola nastupa pri dužini od 14 do 16 cm; već iznad 16–17 cm prevladavaju mužjaci, a iznad 23 svi su primjerci mužjaci. Mrijesti se krajem proljeća i početkom ljeta. Ikra je pelagijska. Spolno sazrije u prvoj ili drugoj godini života, odnosno pri dužini od 11 do 12 cm. Raste gotovo jednakomjerno u dužinu i masu (b = 3) (Dulčić i Kraljević, 1996a).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi u pridnenom sloju mora. Zadržava se na području kontinentske podine i rubu slaza, općenito na dubinama od oko 5 do 200 (300) m, ali u Jadranskom moru samo do 100 m dubine. Zimi se općenito zadržava dublje, a ljeti pliće. Dolazi na različitim dnima, kamenitima, koraligenskima, pjeskovitima i muljevitima, ali najviše odabire mekana dna koja su gusto naseljena bodljikašima i spužvama ili obrasla crvenom algom Osmundaria volubilis ; PHYSIS staništa: 11.222–11.225;11.2411; 11.2412;11.251; 11.121
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Arbun je raširen po čitavom Sredozemnom i Crnom moru te u istočnom Atlantskom oceanu, od južne Engleske i Škotske do Madeire, Kanarskih i Kapverdskih otoka (FAO: 27, 34, 37), ali je sjevernije od Engleske vrlo rijedak
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je posvuda, ali više u kanalskom području i bliže obali. Najčešći je u sjevernom Jadranu.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Sparidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    rumenac, arbun rumenac, arbor, ribun; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu za ovu i sličnu srodnu vrstu Pagellus bogaraveo navodi 17 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Pandora (engleski), pageot commun (francuski), pagello, fragolino (talijanski), Rotbrasse (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more
  • Bibliografija
  • - DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28:243–251.
    · JUKIć, S., 1972. Ishrana oslića (Merluccius merluccius), bukve (Boops boops), trlje (Mullus barbatus) i arbuna (Pagellus erythrinus) u Kaštelanskom zaljevu. Acta Adriat., 14 (4): 1–4
    · LEPETIć, V., 1965. Sastav i sezonska dinamika ihtiobentosa i jestivih avertebrata u Bokokotorskom zaljevu i mogućnosti njihove eksploatacije. Studia Matina, Kotor, 1: 1–127
    · RIJAVEC, L. i ŽUPANOVIć, [., 1965. A contribution to the knowledge of biology of Pagellus erythrinus L. in the middle Adriatic. Rapp. P.-v. Reun. CIESM, 18 (2): 195–200.
    · ZEI, M. i Sabioncello, I., 1940. Prilog poznavanju naselja bentoskih riba u kanalima srednje Dalmacije. God. Oceanogr. inst. Kralj. Jugosl.,2: 103–115.
    · ZEI, M. i ŽUPANOVIć, [., 1961. Contribution to the sexual cycle and sex reversal in Pagellus erythrinus (L.). Rapp. P.-v. Reun. CIESM, 17 (2):263–267.
    · ŽUPANOVIć, [., 1961. Kvalitativno-kvantitativna analiza ribljih naselja kanala srednjeg Jadrana. Acta Adriat., 9 (3): 1–151.
    · ŽUPANOVIć, [. i JARDAS, I., 1989. Fauna i flora Jadrana: Jabučka kotlina, druga knjiga. Logos, Split i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Fauna et flora adriatica, vol. 4, 526 pp.