CRVENI POPIS
Natrag
Moruna
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001498
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Huso huso (Linnaeus, 1758) (HRCP001498). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1498. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Ugrožena - EN (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Komercijalno se lovi, uglavnom radi vađenja kavijara (Beluga kavijar), ali i radi mesa. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.7.; 1.4.6.; 3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.7. Izgradnja brana i regulacija vodotoka najviše je utjecala na drastično smanjenje brojnosti morune, osobito stoga što je moruna migrirala na mrijest u gornje tokove, najdalje od svih jesetra. Pregradnjom rijeka spriječene su migracije morune i gotovo potpuno nestala staništa za mrijest. Sve te promjene, uz intenzivan ribolov iz komercijalnih razloga, uzrokovale su drastičan pad brojnosti i nestanak te vrste. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Moruna je regionalno izumrla vrsta u dunavskom slijevu Hrvatske. S obzirom da duži niz godina nisu zabilježeni nalazi, nisu predvi|ene ni zaštitne mjere. U budućnosti je moguća reintrodukcija s odgovarajućim populacijama jer se moruna uzgaja u akvakulturi. Ako se uspješno naseli u našim vodotocima, bit će nužno strogo zabraniti ribolov i svaku buduću regulaciju vodotoka i pregradnju rijeka na području nastavanja. Budu li ti zahvati ipak neizbježni, morat će se sagraditi i funkcionalne riblje staze. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Moruna je najveća jesetra i jedna od najvećih slatkovodnih riba. Naraste najviše do 500 cm (u prošlosti su zabilježeni primjerci dugi i 6 m), masa joj može biti veća od 1000 kg. Tijelo joj je izduženo, vretenasto, a glava prekrivena koštanim pločama. Rilo je umjereno dugo, šiljasto i blago svijeno prema gore. Usta su široka, smještena s donje strane, a donja usna je prekinuta u sredini. Brčići su ovalni ili spljošteni, listasti prema kraju, a dopiru zamalo do usta. Na tijelu je smješteno pet redova koštanih štitića. Leđa su pepeljastosiva do crnkasta, bokovi su svjetliji, a trbuh bijel. Prehrana morune mijenja se ovisno o dobu godine. Hrani se morskim i slatkovodnim ribama, a katkada čak i morskim pticama. U moru se najvećim dijelom hrani inćunima, papalinama, glavočima, trljama i ivercima, rakovima i mekušcima, a u rijekama šaranom, nosarom, smuđem i glavočima. Mladi se većinom hrane rakušcima, rašljonošcima, veslonošcima, rašljoticalcima i ličinkama vodenih kukaca. Spolna zrelost mužjaka nastupa kasno, između 10. i 14. godine, a ženke između 13. i 18. godine. Bez obzira na to u koje će godišnje doba moruna ući u rijeku, mrijestit će se uvijek u proljeće. Danas su glavna mrijesna područja morune u srednjim i donjim tokovima rijeka, iako su u prošlosti morune radi reprodukcije odlazile u gornje tokove najdalje od svih jesetra. Podatci otprije 20–30 godina govore o njezinim migracijama u Dunavu, sve do Bratislave, a danas rijetko migrira uzvodnije od Bugarske. Većinom se mrijesti iznad kamenito-šljunkovitog dna, na dubinama od 4 do 15 m, a ponekad i 40 m. Rijetko se mrijesti iznad pjeskovito-muljevitog dna. Tijekom mrijesta ženka izbacuje od 0,5 do 7,7 milijuna jaja, i to jedanput u nekoliko godina, te ih lijepi na kamenje i šljunak. Mladi se izvaljuju iz jaja nakon osam ili devet dana pri temperaturi 12–14°C i tijekom prve godine migriraju prema moru. Dugoživuća je vrsta, živi i više od 100 godina. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Moruna je bentopelagička riba koja žvi u slatkim, bočatim i slanim vodama umjerenog područja (Physis 24.13–24.15). Živi na dubinama do 180 m, pri temperaturi vode 10–20°C. - Duljina generacije
10 - 18 godina - Veličina i trend populacije
Smatra se da morune danas preživljavaju uvelike zahvaljujući umjetnom mrijestu u ribnjacima. Moruna je nestala iz naših voda nakon pregradnje Dunava u Đerdapu.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Moruna nastanjuje Crno more, Azovsko more, Kaspijsko jezero i Jadransko more. U Jadranu su zabilježene samo pojedinačne jedinke, ulovljene u njegovu sjevernom dijelu, pokraj Venecije, u srednjem i donjem toku rijeke Po i, rijetko, uz obalu Albanije. U Crnom moru je brojnija, a mrijesti se u nekim njegovim pritocima. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je naseljavala Dunav, Dravu i Savu. Krajem 19. stoljeća ulovljena je u Savi kod Zagreba. U hrvatskom dijelu Jadrana posve je rijetko ulovljena. Učestalost: samo zalutale jedinke
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Chondrostei (štitonoše) - Red
Acipenseriformes - Porodica
Acipenseridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bemis, William E., Eric K. Findeis, and Lance Grande, 1997: An overview of Acipensiformes. Environmental Biology of Fishes, vol. 48. 25-71.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Kullander, S.O. (2004-03-17 00:00:00) Förteckning över svenska fiskar
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
Streftaris, N.; Zenetos, A.; Papathanassiou, E. (2005). Globalisation in marine ecosystems: the story of non-indigenous marine species across European seas. Oceanogry and Marine Biology: an Annual Review. 43: 419-453.
Streftaris, N.; Zenetos, A.; Papathanassiou, E. (2005). Globalisation in marine ecosystems: the story of non-indigenous marine species across European seas. Oceanogry and Marine Biology: an Annual Review. 43: 419-453.
de Jong, Y.S.D.M. (ed.) (2017-01-24 00:00:00) Fauna Europaea version 2.6. Web Service available online at http://www.faunaeur.org
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
jesetra moruna, bjeluga, desnica, morun - Strana imena
Beluga, Great (Giant) sturgeon (engleski); Hausen (njemački) - Locus typicus
Dunav
- Bibliografija
- -