CRVENI POPIS
Natrag
Pastruga
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001496
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Acipenser stellatus Pallas, 1771 (HRCP001496). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1496. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Ugrožena - EN (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Pastruga se intenzivno komercijalno lovi. Uzgaja se u akvakulturi jer je jedna od triju najvažnijih vrsta za dobivanje kavijara, a i meso joj je vrlo cijenjeno. - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.7.; 1.4.6.; 3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.7. Početkom 20. stoljeća intenzivan komercijalni ribolov u rijekama, a posebice u moru, uzrokovao je drastično smanjenje brojnosti pastruge. Regulacije vodotoka i gradnja brana onemogućile su migracije pastruge, koje su u prošlosti migrirale daleko uzvodno. Istodobno su zbog tih zahvata nestala mrijestilišta. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.1.; 1.2.2.2.; 1.3.3.; 2.2.; 3.; 4.2.; 4.4.2.; 5.1.; 5.4.; 5.7. U naše vode tek povremeno zalutaju pojedine jedinke pastruge, pa zato zasad nisu predviđene mjere zaštite. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Pastruga se uzgaja u akvakulturi, pa je u budućnosti moguća reintrodukcija. No tada bi bilo nužno strogo zabraniti izlov, regulaciju i pregradnju vodotoka i osnovati ihtiološke rezervate na područjima gdje će se ponovno unijeti. Kako bi se poboljšali uvjeti razmnožavanja, trebalo bi osnivati i umjetna mrijestilišta. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Pastruga naraste najviše do 220 cm. Tijelo joj je izduženo, valjkasto, a glava prekrivena koštanim pločama. Leđa su crnosiva do gotovo crna, bokovi su svjetliji, a trbuh je bijel. Rilo je dugačko, usko, trokutasto i blago uzdignuto te zauzima više od 60% dužine glave. Usta su donja, a donja je usna na sredini prekinuta. Brčići su kratki, ne dopiru do usta, premda su smješteni bliže ustima nego vrhu rila. Pet je redova koštanih štitića, a između osnovnih redova štitića smještene su male koštane zvjezdaste ploče i manja zrnca. Hrani se pretežito ribom, ali i mekušcima, rakovima i ličinkama kukaca. Tijekom dana zadržava se u površinskim slojevima vode, a noću većinom pri dnu. Rasprostranjenost pastruge uglavnom ovisi o dubini i uvjetima na dnu, a osobito o količini plijena kojim se ona hrani. Migratorna je vrsta koja se seli iz slatkih voda u more, gdje prezimljuje, a na proljeće migrira u slatke vode na mrijest. Spolna zrelost u mužjaka nastupa u četvrtoj godini života, a u ženke u sedmoj godini. Mrijest u Dunavu traje od svibnja do srpnja. Mrijesti se na riječnim obalama iznad kamenito-pjeskovitog dna s brzom strujom vode na što je osobito osjetljiva jer smanjenje brzine strujanja vode uzrokuje povećanu smrtnost embrija. Mužjaci na mrijestilišta stižu prije nego ženke i duže se ondje zadržavaju. Ženke izbace 20 000–350 000 jaja koja lijepe na kamenje i šljunak. Za vrijeme mrijesta ne jedu. Odmah nakon mrijesta migriraju nizvodno prema moru gdje se hrane. Mlađ se izvali za 2–4 dana i ubrzo zatim pliva prema moru. Pastruga živi više od 25 godina. Dugoživuća je i spororastuća vrsta, a najveća zabilježena starost bila je 100 godina. Vrsta se križa s drugim jesetrama pa postoje hibridi. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Pastruga nastanjuje slatke, boćate, ali najviše slane vode umjerenog područja (Physis 24.14, 24.15, 13.11). Boravi u vodi temperature 10–20°C, na dubinama do 100 m (u jesen ide u dublje slojeve). Mlade jedinke najčešće plivaju uz plića obalna staništa, dok odrasli plivaju u središnjim i dubljim slojevima rijeke. - Duljina generacije
4 - 7 godina - Veličina i trend populacije
Oduvijek je bila najrjeđa od svih vrsta jesetra u Dunavu, a danas dolaze samo zalutale jedinke.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pastruga živi u Crnom moru, Azovskom moru, Egejskom moru i Kaspijskom jezeru odakle migrira u rijeke. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je živjela u Dunavu, a ulazila i u donje tokove Save i Drave. Ima i nalaza pojedinačnih primjeraka, ulovljenih u Jadranskom moru kod Zadra. Učestalost: samo zalutale jedinke
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Chondrostei (štitonoše) - Red
Acipenseriformes - Porodica
Acipenseridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bemis, William E., Eric K. Findeis, and Lance Grande, 1997: An overview of Acipensiformes. Environmental Biology of Fishes, vol. 48. 25-71.
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Naturalis (2005-2016) Nederlands Soortenregister, version 2.0. http://www.nederlandsesoorten.nl (accessed 2016).
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
Streftaris, N.; Zenetos, A.; Papathanassiou, E. (2005). Globalisation in marine ecosystems: the story of non-indigenous marine species across European seas. Oceanogry and Marine Biology: an Annual Review. 43: 419-453.
Streftaris, N.; Zenetos, A.; Papathanassiou, E. (2005). Globalisation in marine ecosystems: the story of non-indigenous marine species across European seas. Oceanogry and Marine Biology: an Annual Review. 43: 419-453.
Svensson, M. (1900-01-01 00:00:00) Nordisk fisklista enligt Catalog of Fishes 2011-12-30.xslx. Excel-fil med mejl till Johan Liljeblad 2012-02-23.
Wikimedia Foundation (2016) Wikipedia: The Free Encyclopedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page (accessed 2016).
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Starry sturgeon (engleski); Sternhausen, Scherg (njemački) - Locus typicus
Kaspijsko jezero i pritoci
- Bibliografija
- -