CRVENI POPIS
Natrag
Sim
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001495
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Acipenser nudiventris Lovetsky, 1828 (HRCP001495). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1495. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Kritično ugrožena (CR) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Sim je komercijalna vrsta zbog ukusnog mesa i ikre koja se prerađuje u kavijar. Uzgaja se u akvakulturi. - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.7.; 1.4.6.; 3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.7. Glavni su razlozi nestanka sima, kao i ostalih jesetra, regulacije i pregra|ivanja vodotoka čime je spriječena uzvodna migracija. U Hrvatskoj je nestao nakon pregradnje Dunava u Đerdapu. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.1.; 1.3.3.; 2.2.; 3.; 4.3.; 4.4.2.;5.4.; 5.7. Sim je regionalno izumrla vrsta. U naše tekućice tek povremeno zalutaju pojedinačni primjerci, pa nisu predviđene zaštitne mjere. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
S obzirom na to da se sim uzgaja u akvakulturi, u budućnosti je moguća reintrodukcija. U tom slučaju morat će se strogo zabraniti izlov, regulaciju i pregradnju vodotoka i osnovati ihtiološke rezervate na područjima gdje će vrsta biti ponovno unesena. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Sim je srednje velika jesetra koja naraste najviše do 200 cm. Mase tih riba uglavnom su veće od 20 kg. Tijelo je izduženo i valjkasto, a glava pokrivena koštanim pločama. Leđa su tamnosiva, bokovi svjetliji, a trbuh bijel. Rilo je srednje dugo i zašiljeno na vrhu. Usta su mala, a za razliku od ostalih jesetra ima cjelovitu donju usnu. Brčići su smješteni na pola dužine između vrha rila i usta koja dodiruju. Na tijelu se proteže pet redova koštanih štitića, a između leđnih i trbušnih redova nema malih pločica. Sim se hrani najviše ribama, ali jede i mekušce, rakove i ličinke kukaca. U rijekama se hrani manje nego u moru. Sim je diadromna selica, no postoje i nemigratorne forme koje stalno žive u slatkim vodama. Takve forme su poznate u Dunavu. Mrijesti se u rijekama od travnja do lipnja. Mladi odlaze u more, gdje nakon 10–15 godina postaju spolno zreli. Ne mrijesti se svake godine, već jedanput u dvije do tri godine. Ženke polažu od 200 000 do 1 000 000 ljepljivih jajašaca. Za pojedine rijeke zabilježene su dvije forme koje se razlikuju po vremenu ulaska iz mora u rijeke, a to su »proljetna« (vernalna) i »ozima« (hiemalna) forma. »Ozima« forma u jesen ulazi u rijeke i kreće se uzvodno gdje provodi zimu obično mirujući grupirana u jatima. Uglavnom je solitarna vrsta, čiji životni vijek iznosi preko 30 godina. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Sim se najčešće zadržava u pridnenim staništima u slatkim, boćatim i slanim vodama umjerenoga područja (Physis 24.14–24.15), na dubini do 60 m i temperaturi 10–20°C. - Duljina generacije
10-15 godina - Veličina i trend populacije
Sim je regionalno izumrla vrsta, u Hrvatskoj je nestao nakon pregradnje Dunava u Đerdapu.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Sim naseljava Kaspijsko i Aralsko jezero, a rijetko dolazi u Crnom i Azovskom moru. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je živio u Dunavu, a zalazio je i u donje tokove Save i Drave.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Chondrostei (štitonoše) - Red
Acipenseriformes - Porodica
Acipenseridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bemis, William E., Eric K. Findeis, and Lance Grande, 1997: An overview of Acipensiformes. Environmental Biology of Fishes, vol. 48. 25-71.
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Fringebrabel sturgeon, Ship sturgeon (engleski); Glattdick, Schip (njemački) - Locus typicus
Aralsko jezero
- Bibliografija
- -