CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Aeluropus littoralis (Gouan) Parl., herbarski primjerak pohranjen u ZA, leg./det. M. Tommasini, bez datuma sabiranja (FOTO D. MIHELJ, I. REŠETNIK)

primorska obalnica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001488

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c; B1b(i,ii,iii)+2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, L., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Aeluropus littoralis (Gouan) Parl. (HRCP001488). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1488. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    I; reintrodukcija je malo vjerojatna ili nemoguća zbog nedostatka staništa
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Intenzivni razvitak turizma, uništavanje staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. NSAP-om je predvi|ena izrada i provedba akcijskog plana zaštite pjeskovitih morskih obala (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Primorska obalnica je zeljasta trajnica, s podzemnim vriježama dugim do 1 m. Stabljika je duga 10–25 cm, ponekad i duža, uspravna ili povijena, nosi listove. Listovi su kruti, dugi 5 cm ili, češće, kraći, uspravni ili koso stršeći, raspoređeni dvoredno. Plojka lista je smotana. Cvat je gusta metlica, slična isprekidanu klasu, duguljasta, duga 2,5–5 cm. Klasići su s 4–10 cvjetova, pljevice nejednake, donja 1–4, a gornja s 3–6 žila. Obuvenac je dug 3–4 mm, s kratkim šiljkom (0,1–0,3 mm). Prema životnom je obliku geofit. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=20. Pripada sjevernomediteransko-turanskom flornom elementu. Rod je u Europi zastupljen s pet vrsta, a u hrvatskoj flori s jednom.
  • Staništa
    F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača , F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova, F.2.1.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Zaslanjene muljevite i pjeskovite morske obale (vegetacija obalnih slanuša zajednica Juncion maritimi i Thero-Salicornion, te obalnih pijesaka sveze Ammophilion). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15.1.1 Slanuše jednogodišnje caklenjače (Thero-Salicornion), 15.51 Mediteranske močvarne slanuše visokih sitova (Juncion maritimi), 16.21121 Mediteranske primarne sipine (Ammophilion arundinaceae). Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 3. pješčane plaže i dine, 5. obala/uvale/estuariji
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinki se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija: sjevernoprimorska, srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Crikvenica, Novi, Pelješac, Rab, Rijeka, Vis. Podaci o rasprostranjenosti svojte u sjevernoprimorskoj mezoregiji su dvojbeni ili stari (ROSSI 1930, VISIANI 1852) i nepotvrđeni.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Svenska kärlväxtnamn (1900-01-01 00:00:00) Databas levererad av Thomas Karlsson 2011-06-16
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • · ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    · JASPRICA, N., KOVAČIĆ, S. (1997): Vascular flora of the central part of Pelješac peninsula. Nat. Croat. 6(4):381–407.
    · RAJEVSKI, L. (1969): Prilog poznavanju flore južnojadranskog primorja. Acta Bot. Croat. 28:459–465.
    · ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    · VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.