CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Jesetra

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001430

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Acipenser gueldenstaedtii Brandt & Ratzeburg, 1833 (HRCP001430). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1430. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Ugrožena - EN (1996)
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Jesetra je jedna od gospodarski vrjednijih vrsta riba. Uzgaja se i u akvakulturi.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.; 1.2.2.2.; 1.3.3.; 2.2.; 3.; 4.3.; 4.4.2.; 5.4.; 5.7. Na gotovo svim europskim rijekama sagrađene su brane koje su spriječile uzvodne migracije jesetra na mrijest. Iako su uz brane sagrađene i riblje staze, one, nažalost, nisu omogućile razvoj populacija jesetra u ujezerenim staništima. Regulacijom rijeka nestala su brojna mrijestilišta jesetra, primjerice, u rijeci Volgi smanjena su i za 80%. Istodobno je uočen izvanredno negativan utjecaj na populacije jesetra koje su ujesen odlazile uzvodno na mrijest, tisućama kilometara daleko od mora. Iznimno je velik problem i prelov; jesetrina ikra naime služi u proizvodnji kavijara. U Hrvatskoj je postupno nestala nakon pregradnje Dunava u Đerdapu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.1.; 1.2.2.2.; 1.3.3.; 2.2.; 3.; 4.3.; 4.4.2.; 5.4.; 5.7. (MOŽDA POGREŠNO, isto kao uzroci ugroženosti) Jesetra je regionalno izumrla vrsta, a tek katkada u naše vode zalutaju pojedinačni primjerci iz drugih populacija, pa stoga nisu predviđene mjere zaštite.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Uzgaja se u akvakulturi, pa je u budućnosti moguća reintrodukcija. Bude li se to pokušalo postići, treba dugoročno zabraniti lov i osnovati ihtiološke rezervate, posebice na mrijestilištima. Oporavak populacije mogao bi se postići i stvaranjem umjetnih mrijestilišta. Treba zabraniti daljnje regulacije i pregrađivanje vodotoka, a ako su pregradnje neizbježne, treba sagraditi primjerene riblje staze.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Veća jesetra koja može narasti u dužinu i do 235 cm dok joj je najveća zabilježena masa iznosila 115 kg. Tijelo joj je izduženo, valjkasto i razmjerno debelo. Glava je pokrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastosive boje, bokovi svjetliji, a trbuh bijel. Rilo je kratko i tupo. Donja usna nije cjelovita, nego je prekinuta u sredini. Brčići su obli i kraći te ne dosežu do usta. Na tijelu ima koštane štitiće, poredane u pet redova. Između leđnih i trbušnih redova štitića smjestila se linija malih, zvjezdastih koštanih ploča. Hrani se mekušcima, ličinkama kukaca, rakovima i malim ribama (srdele, papaline, glavoči). Jesetra je uglavnom solitarna vrsta, koja se obično za vrijeme hibernacije i reproduktivne migracije okuplja u jata. U većini rijeka jesetre se mrijeste od svibnja do lipnja, a pretpostavlja se da joj u Dunavu mrijest traje od ožujka do studenoga. Jedinke koje u proljeće ulaze u rijeke, mrijeste se u ljeto iste godine, a one koje ulaze u jesen, tek sljedeće godine. Mrijesti se na područjima s brzom vodom i dubinom većom od 6 m. Ženka polaže jaja iznad pjeskovita i šljunkovita dna, pri temperaturi između 12 i 16°C. Ličinke i mlađ su negativno fototaksični. Nekad su jesetre u Dunavu migrirale sve do Bratislave, a katkada i do Beča. Danas su im prirodne populacije male, pa se vrsta održava umjetnim uzgojem. Postoje migratorne i nemigratorne »rase«.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Jesetra živi u slatkim, bočatim i slanim vodama umjerenog pojasa pri temperaturi vode 10–20°C (Physis 24.15). Kada živi u moru, jesetra nastanjuje plitke bočate vode, koje obiluju beskralješnjacima i malim bentoskim organizmima, osobito školjkašima i glavočima. U rijekama najčešće boravi u blizini obale, iznad pjeskovitog i muljevitog dna. U Dunavu mlade jesetre za dužega razdoblja žive uglavnom u dubljim slojevima vode, dok se u ostalim rijekama drže plićih priobalnih dijelova.
  • Duljina generacije
    Živi više od 50 godina. Muzejski primjerci jesetre su rijetki, pa je njihova varijabilnost slabo poznata.
  • Veličina i trend populacije
    Hrvatskoj je postupno nestala nakon pregradnje Dunava u Đerdapu.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Crno more, Azovsko more, Kaspijsko jezero i sve rijeke koje utječu u njih.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je živjela u Dunavu, a povremeno i u donjim tokovima Save i Drave. Učestalost: samo zalutale jedinke


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Chondrostei (štitonoše)
  • Red
    Acipenseriformes
  • Porodica
    Acipenseridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bemis, William E., Eric K. Findeis, and Lance Grande, 1997: An overview of Acipensiformes. Environmental Biology of Fishes, vol. 48. 25-71.
    Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Food and Agriculture Organisation of the United Nations FAO (2016) Fisheries and Aquaculture topics. Introduction of species. Database on Introductions of Aquatic Species. In: FAO Fisheries and Aquaculture Department. Rome. http://www.fao.org/fishery/introsp/search/en (accessed 2016).
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Naturalis (2005-2016) Nederlands Soortenregister, version 2.0. http://www.nederlandsesoorten.nl (accessed 2016).
    North European and Baltic Network on Invasive Alien Species NOBANIS (2016) Gateway to Information on Invasive Alien species in North and Central Europe. http://www.nobanis.org (accessed 2016).
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    Streftaris, N.; Zenetos, A.; Papathanassiou, E. (2005). Globalisation in marine ecosystems: the story of non-indigenous marine species across European seas. Oceanogry and Marine Biology: an Annual Review. 43: 419-453.
    Streftaris, N.; Zenetos, A.; Papathanassiou, E. (2005). Globalisation in marine ecosystems: the story of non-indigenous marine species across European seas. Oceanogry and Marine Biology: an Annual Review. 43: 419-453.
    Wikimedia Foundation (2016) Wikipedia: The Free Encyclopedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page (accessed 2016).
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Russian sturgeon (engleski); Pontisches Becken (njemački)
  • Locus typicus
    Dunav
  • Bibliografija
  • -