CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Batoglavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001427

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Pagellus acarne (Risso, 1827) (HRCP001427). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1427. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Najugroženiji je intenzivnim izlovljavanjempridnenom koćom, različitim mrežama stajaćicama i potegačama i udičarskim alatima u gospodarskom, malom i športsko-rekreacijskom ribolovu, zatim degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Caulerpa i onečišćenja priobalnog mora, a proterandrija, u okolnostima pretjeranog izlovljavanja, a tako je u Jadranu, dovodi do poremećenog odnosa spolova zbog uklanjanja potencijalnih ženka.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Najugroženiji je intenzivnim izlovljavanjempridnenom koćom, različitim mrežama stajaćicama i potegačama i udičarskim alatima u gospodarskom, malom i športsko-rekreacijskom ribolovu, zatim degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Caulerpa i onečišćenja priobalnog mora, a proterandrija, u okolnostima pretjeranog izlovljavanja, a tako je u Jadranu, dovodi do poremećenog odnosa spolova zbog uklanjanja potencijalnih ženka.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3. Upravljanje vrstama, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 3.1.3. Ograničavanje rasta populacije, 4. Edukacija i svijest, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjivanje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (pogotovo u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata povećalo bi se preživljavanje nedoraslih primjeraka i time dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati. Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, valjalo bi pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Batoglavac naraste do 36 cm dužine i mase do 0,5 kg, ali ulovljeni primjerci obično su manji; između 20 i 25 cm. Tijelo je izduženo i valjkasto. Gornji profil glave izmeđuočiju je uleknut, a međuočni je prostor ravan i na njemu nema ljusaka; tjemene ljuske završavaju na visini stražnjeg ruba očiju. Ljuske se nalaze i na obrazima i škržnim poklopcima, a škržni pretpoklopac je gol. Oči su relativno velike, njihov promjer je kraći od dužine predočnog prostora. Usta su malena, završna. Prednji zubi su sitni, a iza njih se nalaze kutnjaci, poredani u dva niza od kojih su oni u unutrašnjem nizu veći. Leđna peraja je dugačka, u prednjem je dijelu nešto viša i bodljasta, a u stražnjem mekana. Prsne peraje su dugačke i zašiljena vrha, a sežu do iza početka podrepne peraje. Trbušne peraje smještene su na prsima. Repna peraja je račvasta. Formula peraja glasi: D. XII–XIII + 10–12, A. III +9–10, P. 15–16, V. I + 5 šipčica. Zadnja šipčica u leđnoj i podrepnoj peraji snažnija je od ostalih. Bočna pruga je gotovo ravna, prekrivena sa 67 do 74 ljuske. Po leđima je bljedosmeđast do crvenkastosiv, glava je nešto tamnija, osobito na međuočnom prostoru, bokovi su bljedoružičasti, a trbuh je bijel. U gornjem dijelu pazuška prsnih peraja nalazi se veća crna mrlja. Unutrašnjost usta je narančastocrvena (»bokadoro«). Proterandrični je dvospolac. Promjena spola, ovisno o hidrografskim čimbenicima, nastupa između 2. i 7. godine života, odnosno pridužini od 17 do 29 cm. Spolno sazrijeva kao mužjak u 2. i 3. godini ilipri dužini od 13 do 18 cm. U Jadranu se mrijesti u drugoj polovini ljeta, a u zapadnom dijelu Sredozemnog mora od kraja proljeća do kraja ljeta. Mriješćenje se može prekidati ili čak izostati. Fekunditet ženka dužine između 21 i 31 cm procijenjen je na 85.000 do 536.000 ikre. U istočnom Jadranu raste brže u masu nego u dužinu (b > 3) (Dulčić i Kraljević, 1996a).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Uglavnom je suptropska vrsta ribe, pridnenopelagijska i oceanodromna. Dolazi na različitim tipovima morskih sedimenata s preferencijom prema izrazito pjeskovitim i pjeskovito-kamenim dnima, osobito ako su obrasla, a mladi vole livade morske cvjetnice Posidonia oceanica. Zadržava se na kontinentskoj podini i rubu slaza, odnosno na dubinama od 5 do 500 m, uglavnom od 40 do 100 m. Mladi dolaze u priobalju, a odrasli dublje : PHYSIS staništa: 11.223; 11.225; 11.34;11.222; 11.2411;11.2412; 11.2413
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Nalazi se u čitavom Sredozemnom moru (nema ga u Crnom moru) i u istočnom Atlantskom oceanu, od Danske do Senegala, uključujući Madeiru, Kanarske i Kapverdske otoke (FAO: 27, 34, 37)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je uz čitavu obalu, ali je u najsjevernijem dijelu (zapadna obala Istre) dosta rijedak. Više ga ima u unutrašnjim (zaljevi, uvale, kanali) nego u otvorenim vodama, gdje obično ne prelazi izobatu od 100 m (sl. 123).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Sparidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Nijssen, H. (2001)
    Risso, A. (1826-1827). Histoire naturelle des principales productions de l'Europe Méridionale et particulièrement de celles des environs de Nice et des Alpes Maritimes. Paris, F.G. Levrault. 3(XVI): 1-480, 14 pls. [copepods 160-163].
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    rumenac grbić, rumenac batoglav(ac), rumenac batokljun(ac), rumenac batalj, arbun grbić, lužiga; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu za ovu i sličnu srodnu vrstu Pagellus bogaraveo navodi 17 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Axillary Sea Bream (engleski), pageot acarné (francuski), pagello bastardo (talijanski), Weiser Seebrasse (njemački).
  • Locus typicus
    Nica, Francuska
  • Bibliografija
  • · DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28:243–251.