CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Cipal balavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001423

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Liza ramado (Risso, 1827) (HRCP001423). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1423. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni uzroci ugroženosti cipla balavca intenzivan su gospodarski i mali ribolov priobalnim ribolovnim alatima, ponajprije plivaricom ciplaricom, vršama i mrežama stajaćicama,smanjena vrijednost staništa zbog urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenja plitkoga priobalnog mora, estuarija i donjih tokova rijeka te nedopušten ribolov eksplozivom.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni uzroci ugroženosti cipla balavca intenzivan su gospodarski i mali ribolov priobalnim ribolovnim alatima, ponajprije plivaricom ciplaricom, vršama i mrežama stajaćicama,smanjena vrijednost staništa zbog urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenja plitkoga priobalnog mora, estuarija i donjih tokova rijeka te nedopušten ribolov eksplozivom.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda, 1.1. Zaštita područja/površine, 3.1.3. Ograničavanje rasta populacije, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Uspješno se može zaštititi, kao i druge vrste cipala, sprječavanjem onečišćenja vodotoka i priobalnog mora, povećanjem najmanje veličine od 16 cm, koja je propisana važećom Naredbom, barem na 25 cm kako bi se nedorasli primjerci zaštitili od izlovljavanja. Treba podrobnije istraživati biologiju i ekologiju vrste i uvesti praćenje stanja (monitoring) radi uspješnije zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Cipal balavac prema literaturnim podatcima naraste do 50 (55) cm dužine i mase do 3 kg, međutimu istočnom Jadranu (Tarska vala, Istra) zabilježena je najveća dužina od 62 cm i masa od 2 kg. Uglavnom se ipak love primjerci do 50-ak cm dužine (Kačić et al., 1993, 1995; Kraljević et al., 2004; Sinovčić i Zorica 2006). Tijelo mu je vretenasto, snažno, bočno blago stisnuto. Glava je široka i u prednjem dijelu okomito stisnuta, a međuočni prostor jednak je širini usnog procijepa. Gubica je kratka i široka, usta su široka, završna, a usnice tanke, tanje od visine očne zjenice, uglovi usnog procijepa sežu do ispod nosnih otvora. Predčeljusti (praemaxillare) su ispružive. Masni i prozirni (adipozni) očni kapci slabo su razvijeni. Ljuske su velike, na leđima s jednim uzdužnim žljebićem, protežu se na gubicu do između nosnih otvora. škržni poklopci su tvrdi, blago konveksni i pravilno zaobljena stražnjeg oboda. Bočne pruge nema. Repni držak je visok. Pazušne ljuske prsnih peraja su rudimentarne ili ih nema. Leđne peraje su dvije, trokutaste i međusobno široko razmaknute, prednja je s bodljastim šipčicama. Podrepna peraja slična je drugoj leđnoj i stoji joj nasuprot. Prsne i trbušne peraje su kratke, a prsne peraje, koje su smještene visoko na tijelu, preklopljene vrhovima prema naprijed, jedva sežu do stražnjeg oboda očiju. Repna peraja je široka, plitko račvasta i sa šiljastim vrhovima. Formula peraja glasi: D1. IV, D2. I + 8–9, A. III + 8–9, P.17, V. I + 5 šipčica. Leđa su sivomodra, bokovi svjetliji, a trbuh je srebrnastobijel. Po boku teku tamnije vodoravne pruge duž nizova ljusaka. Na osnovici prsnih peraja obično postoji tamna okomita mrlja, a na škržnim poklopcima zlatna mrlja. Zadržava se u plovama. Mrijesti se u moru u jesen i zimu, ali se ne zna u kojim prostorima. Ikra i ličinački stadiji su pelagijski. Mužjaci spolno sazrijevaju između 25 i 27 cm, a ženke između 25 i 30 cm dužine, ili općenito u starosti od 3–5 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pelagijska je, katadromna, morska, brakična i slatkovodna riba umjerenih geografskih širina. Dolazi u priobalnom području, osobito u područjima rijeka, ulazi u lagune, primorska jezera, estuarije i donje tokove rijeka, a čest je i u lukama. Zalazi uglavnom samo do 10 m dubine. Izrazito je eurihalin, podnosi salinitet vode između 5 i 40 (45) ‰. Voli mutne vode i muljevita dna. Mladi se zadržavaju duboko u estuarijima u koje ulaze krajem zime i početkom proljeća (Bartulović et al, 2007). Osjetljiv je na hladnoću ; PHYSIS staništa: 11.125; 11.121; 11.221;11.4; 22.1; 13.24; 21.1;24.15; 89.11; 89.33
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširen je u čitavom Sredozemnom i Crnom moru i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od južnoga dijela Baltičkog mora do Kapverdskih otoka i Senegala (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je posvuda uzobalno (Morović,1961) (sl. 119)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Mugiliformes
  • Porodica
    Mugilidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
  • Ostala hrvatska imena
    skočac (cipo) balavac, brena, plavić, crnac, samac, oštrica, pupljak, cipal bataš; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 10 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Thin-lipped Grey Mullet (engleski), mulet porc, ramada (francuski), cefalo calamita (talijanski), Dünnlippige Meeräsche (njemački)
  • Locus typicus
    Nica, Francuska, Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · BARTULOVIć, V., CONIDES, A. i GLAMUZINA, B., 2007. Age and growth of the golden grey mullet, Liza aurata (Risso, 1810), in the Neretva River estuary, southeastern Adriatic Sea, Croatia. XII European Congress of Ichthyology, Cavtat, Croatia. Book of abstracts. Ed.: Buj, I., Zanella, L. i Mrakovćić, M., Zagreb, p. 245.
    · DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28:243–251.
    · KAčIć, I., JARDAS, I., KRALJEVIć, M. i PALLAORO, A. 1993. Ihtiološka analiza lovina prirodnog rezervata Tarska vala, Istra. Studije i elaborati IOR-a, Split, br. 183/1993, 1–13.
    · KAčIć, I., JARDAS, I., KRALJEVIć, M. i PALLAORO, A. 1995. Ihtiološka analiza prirodnog staništa – Tarska vala za 1994. Stedije i elaborati IOR-a, Split, br. 199/1995, 1–9.
    · KRALJEVIć; M., PALLAORO, A. i DULčIć, J., 2004. Ribolov u Tarskoj vali (Novigrad, Istra). Analiza lovine za prosinac 2003. godine. Studije i elaborati IOR-a, Split, br.250/2004, 10 pp. (mimeo)
    · SINOVčIć, G. i ZORICA, B., 2006. Population dynamics and preliminary results on stock assessment of grey mullet, Liza ramada (Risso, 1826), in the [ibenik Bay (Middle Adriatic, Croatia). Period. Biol., 108 (2):169–176.