CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Patarača oštronoska

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001419

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Lepidorhombus whiffiagonis (Walbaum, 1792) (HRCP001419). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1419. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožena je ponajprije intenzivnim izlovljavanjem pridnenom koćom i degradacijom i/ili gubitkom staništa zbog ribolova.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5 Korištenje bioloških resursa, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožena je ponajprije intenzivnim izlovljavanjem pridnenom koćom i degradacijom i/ili gubitkom staništa zbog ribolova.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3. Upravljanje vrstama, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjenje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (prvenstveno u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata povećalo bi se preživljavanje nedoraslih primjeraka i time dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati. Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, treba pojačati znanstvena istraživanja radi potpunijeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do 60 cm, u Jadranskom moru do oko 41 cm, ali se love primjerci dužine do oko 10–25 cm (Karlovac, 1975; Županović i Jardas, 1989). Tijelo je visoko, ovalno i jako plosnato, visina tijela odgovara 1/3 dužine tijela. Oči su na lijevoj strani glave. Gubica je šiljasta, duža od većeg promjera oka, usta su velika, iskošena, sa zamjetno ispupčenom donjom i ispruživom gornjom čeljusti. Zubi su sitni, šiljati i zakrivljeni, sprijeda poredani u više nizova, a straga samo u jednom nizu, nalaze se i na nepcu. Stražnjije obod škržnog pretpoklopca slobodan. Oči su ovalne i velike, približene, a gornje oko počinje nešto iza prednjeg oboda donjeg oka, odvojene su uzdužnim grebenom. Bočna pruga razvijena je na oba boka, iznad prsnih peraja jako izdignuta, prekrivena s 95–100 ljusaka s porom. Ljuske su na okatom boku ktenoidne, a na slijepom boku cikloidne. Leđna i podrepna peraja su dugačke, leđna počinje bliže vrhu gubice nego prednjem obodu oka, a završava na repnom dršku, na slijepom boku. Podrepna peraja počinje nešto ispred osnovica prsnih peraja i također završava na slijepom boku repnoga drška kao i leđna peraja. Prsna i trbušna peraja na lijevom boku nešto su veće od onih na desnom. Osnovica trbušnih peraja je dugačka, smještena ispod glave. Formula peraja glasi: D. 85–94, A. 64–74, Plijeva. 10–12, V. 6 šipčica. Na okatom boku je žućkasta ili smeđežućkasta, a na slijepom boku bezbojna. Biologija i ekologija ove vrste u Jadranskom moru relativno je dobro poznata (Karlovac, 1975; Županović i Jardas, 1989; Markov Podvinski, 2007). Mrijesti se intenzivno u siječnju i veljači u dubokom moru. Prve spolno zrele ženke javljaju se kad postignu dužinu od 18 cm, 50% ženka sazrijeva oko 20 cm, a sve su ženke spolno zrele kad premaše 23 cm. U populaciji do oko 27 cm dužine brojčano prevladavaju mužjaci, a poslije ženke. Raste sporo, ali nešto brže u težinu nego u dužinu (b > 3). Karnivorna je, pretežno se hrani ribom, zatim rakovima i glavonošc
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Euribatna je, pretežno dubokomorska i demerzalna riba. Zadržava se na kontinentskoj podini i gornjem dijelu slaza od 20 do 700 m dubine, ali u Jadranskom moru do oko 360 m, uglavnom između 150 i 250 m na pjeskovitim, muljevitim i miješanim dnima (Karlovac, 1975; Županović i Jardas, 1989) ; PHYSIS staništa: 11.224; 11.225; 11.21111; 11.21121
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raprostranjena je u čitavom zapadnom dijelu i uz sjeverne obale Sredozemnog mora i u istočnom Atlantskom oceanu između 64 °N, uključujući Island, i 26 °N (rt Bojador) geografske širine (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnoj polovini Jadrana ima je gotovo posvuda, ali najviše ondje gdje dubine prelaze 80 m (sl. 115), pa je zato mnogo češća u otvorenom srednjem i južnom Jadranu. Učestalost: obična.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Pleuronectiformes
  • Porodica
    Scophthalmidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    plosnatica (platuša) oštronoska, list, švoja
  • Strana imena
    Megrim (engleski, cardine (francuski), rombo giallo (talijanski), Flügelbutt (njemački).
  • Locus typicus
    Cronwell, Engleska
  • Bibliografija
  • · KARLOVAC, O., 1975. Plosnatice roda Lepidorhombus (Pisces) u Jadranu. Pomorski zbornik, 13: 501–510.
    · MARKOV PODVINSKI, M., 2007. Dinamika populacije vrste ribe Lepidorhombus whiffiagonis (Walbaum, 1792) u srednjem Jadranu. Magistarski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,108 pp. (mimeo).
    · ŽUPANOVIć, [. i JARDAS, I., 1989. Fauna i flora Jadrana: Jabučka kotlina, druga knjiga. Logos, Split i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Fauna et flora adriatica, vol. 4, 526 pp.