CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Patarača crnopjega

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001418

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Lepidorhombus boscii (Risso, 1810) (HRCP001418). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1418. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožena je ponajprije intenzivnim ciljanim izlovljavanjem pridnenom koćom i degradacijom i/ili gubitkom staništa zbog ribolova
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožena je ponajprije intenzivnim ciljanim izlovljavanjem pridnenom koćom i degradacijom i/ili gubitkom staništa zbog ribolova
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjenje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (pogotovo u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata povećalo bi se preživljavanje nedoraslih primjeraka i time dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati. Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, treba pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Patarača crnopjega u Jadranu naraste do 40 cm dužine i mase do 0,3 kg, ali se pretežno nalaze primjerci između 10 i 20 cm dužine; ženke su nešto veće od mužjaka (Županović i Jardas, 1989). Mužjaci međutim imaju u prosjeku višetijelo, a manju glavu, veće oči i dužu desnu prsnu peraju od ženka. Tijelo je ovalno, jako plosnato, prekriveno ljuskama koje lako otpadaju,na okatom boku slabo su ktenoidne, a na slijepom boku cikloidne. Oči su smještene na lijevojstrani glave, velike su i ovalne, a donje je oko djelomično smješteno ispred gornjeg. Gubica je kratka, šiljasta, jednaka ili malo duža od većeg promjera oka. Usta su dosta prostrana,iskošena, a donja čeljust je blago ispupčena, stražnji obod gornječeljusti proteže se do visine očne zjenice donjeg oka. Međuočni prostorje uzak s istaknutim središnjim grebenom. Bočna pruga je razvijenana obje strane tijela, iznad prsnih peraja jako zakrivljena i prekrivena s 87–93 ljuske s porom. Leđna i podrepna peraja su dugačke, leđna počinje neposredno ispred gornjeg oka i proteže se čitavom leđnom stranom tijela. Prsna peraja je na oba boka podjednako razvijena. Repna peraja ima duže središnje šipčice. Perajna formula glasi: D. 72–87, A. 65–69, P. 11–12, V.5–6 šipčica. Na okatom je boku poluprozirna, svjetlosivožućkasta, s dvije karakteristične crne okrugle pjege na stražnjem dijelu leđne i podrepne peraje.Migracija oka s desne na lijevu stranu glave započinje kad dosegne dužinu od 10 mm, a završava kod primjeraka od oko 17 mm dužine. Mrijesti se tijekom zime i početkom proljeća. U populaciji brojčano prevladavaju mužjaci, osobito kad su većih dužina (Županović i Jardas, 1989). Raste sporo. Karnivorna je, hrani se pretežno manjim rakovima, zatim glavonošcima i ribom. Može doživjeti 13 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Patarača crnopjega je demerzalna vrsta umjerenih geografskih širina. Dolazi na kontinentskoj podini i gornjem dijelu slaza u rasponu dubine od 30 do 500 m, a moguće i dublje (800m), ali se uglavnom zadržava na dubinama između 200 i 400 m; veći primjerci pliće, a manji dublje. Boravi na svim tipovima mekanih dna, osobito na muljevitima (Karlovac, 1975; Županović i Jardas,1989). Najgušća su joj naselja na dnima koja su gusto naseljena raznovrsnim bodljikašima.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširena je pretežno u zapadnom dijelu Sredozemnog mora i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od [etlandskih otoka, Engleske i Irske do rta Bojador (26° N) na zapadnoafričkoj obali (FAO: 27, 34, 37
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjena je uglavnom u otvorenom moru, osobito južnije od Jabučke kotline


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Pleuronectiformes
  • Porodica
    Scophthalmidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    plosnatka (platuša) tuponoska, plosnatka crnopjeg
  • Strana imena
    Four-spotted Megrim (engleski), cardine à quatre taches (francuski), rombo quattrocchi (talijanski), Vierflecktenbutt (njemački)
  • Locus typicus
    Nica, Francuska, Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · ŽUPANOVIć, [. i JARDAS, I., 1989. Fauna i flora Jadrana: Jabučka kotlina, druga knjiga. Logos, Split i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Fauna et flora adriatica, vol. 4, 526 pp.
    · KARLOVAC, O., 1975. Plosnatice roda Lepidorhombus (Pisces) u Jadranu. Pomorski zbornik, 13: 501–510.