CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Fratar

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001415

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Dadić, V., Jardas, I., Jukić-Peladić, S., Pallaoro, A., Vrgoč, N. (2008): Diplodus vulgaris (Geoffroy Saint-Hilaire, 1817) (HRCP001415). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1415. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožen je gospodarskim, malim i športsko-rekreacijskim ribolovom tramatom, različitim mrežama, udičarskim alatima i podvodnom puškom, i to najčešće izlovljavanjem nedoraslih primjeraka. Ugrožen je i čestim uznemirivanjem, degradacijom i sužavanjem životnog prostora zbog onečišćenja priobalnog mora i estuarnih područja, širenja alohtonih tropskih alga roda Caulerpa i ribolova (npr. degradacija livada posidonije)
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožen je gospodarskim, malim i športsko-rekreacijskim ribolovom tramatom, različitim mrežama, udičarskim alatima i podvodnom puškom, i to najčešće izlovljavanjem nedoraslih primjeraka. Ugrožen je i čestim uznemirivanjem, degradacijom i sužavanjem životnog prostora zbog onečišćenja priobalnog mora i estuarnih područja, širenja alohtonih tropskih alga roda Caulerpa i ribolova (npr. degradacija livada posidonije)
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama zaštićen je najmanjom veličinom od 15 cm ispod koje se ne smije loviti, ali bi tu veličinu trebalo povećati na barem 20 cmkako bi se zaštitili nedorasli primjerci kojih je sada mnogo u lovinama. Ta i druge zakonske odredbe koje su na snazi i pridonose zaštiti vrste i staništa trebalo bi strogo primjenjivati u praksi, što se sada ne čini. Zaštiti bi se pridonijelo i boljim poznavanjem njegove biologije, ekologije i stanja staništa, pa bi u tom smjeru trebalo provoditi znanstvena istraživanja i obavljati povremeno praćenje stanja (monitoring)
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Fratar naraste do 45 cm dužine i mase oko 1,3 kg, ali se obično love primjerci od 12 do 20 cm, što odgovara približno dobi od jedne godine (Jakl, 2004; Dragičević et al., 2007). Tijelo je u profilu ovalno, visoko i bočno stisnuto. Gornji profil glave gotovo je ravan, s manjom grbom ispred očiju. Gubica je kratka i šiljasta, usta završna, a usnice malene i prilično debele. čeljusti su snažne, sprijeda se u obje nalazi po 8 uskih dljetastih zuba svjetlosmeđe boje, a iza njih su valutičasti kutnjaci poredani u više nizova: 3 u gornjoj i 2–4 u donjoj čeljusti. Oči su velike, okrugle. Ljuske su velike, cikloidne. Bočna pruga prati gornji profil tijela i prekrivena je s 54 do 60 ljusaka. Sitnije ljuske se nalaze također na obrazima i škržnim poklopcima. Leđna peraja je dugačka, u prednjem dijelu s bodljastim, a u stražnjem dijelu s mekanim šipčicama. Prsne peraje su dugačke, srpolike i zašiljena vrha. Trbušne peraje smještene su na prsima. Repna peraja je velika, široka i račvasta. Formula peraja glasi: D. XI–XIII + 13–16, A. III + 12–15, P. 15, V. I + 5 šipčica. Po leđima i bokovima je žućkastosiv do zelenkastosiv, s 2 široka crna pojasa - jedan trokutast iza glave, a drugi na repnom dršku koji zahvaća i krajeve leđne i podrepne peraje. Po boku teku vodoravne zlatkaste pruge. Stražnji obod repne peraje je crn. Zadržava se u skupinama, osobito dok je mlad. Vrlo je divlja i plaha riba, ali se nedorasli ponašaju sasvim suprotno. Zavisno od geografskog područja mrijesti se od listopada do siječnja, a u Jadranskom moru u prvoj polovini jeseni (listopad–studeni). Ikra je pelagijska. Potencijalni je dvospolac. U istočnom Jadranu mužjaci prvu spolnu zrelost postižu pri 19, a ženke pri 19,5 cm dužine (Cetinić, et al., 2002), što odgovara drugoj godini života, a u trećoj godini su gotovo sve jedinke spolno zrele, nadalje, odnos dužine i mase tijela oba spola pokazuje približno jednakomjeran rast (b = 3), raste sporo, a najveća moguća dužina je oko 45 cm, za što mu treba više od 20 godina
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Fratar je suptropska, priobalna, pridnenopelagijska i oceanodromna riba. Zadržava se od površine do dubina od 160 m, obično od 5 do 20 m, bez obzira na vrstu morskog dna. Mladi su u plitkim priobalnim vodama i u livadama posidonije, a pokazuju i eurihalina svojstva ulazeći u bočate vode. Odrasli se zadržavaju dublje uz kamenitu obalu, s mnogo rupa i procijepa i u udolinama kamenitoga dna; PHYSIS staništa: 11.2411; 11.241;11.223; 11.273; 11.34;11.231; 11.221;11.2412; 11.225;11.121; 11.125; 11.4;13.24
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširen je u Sredozemnom i Crnom moru (Bugarska) i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od južne Engleske do Angole, uključujući Madeiru, Kanarske i Kapverdske otoke (FAO: 27, 34, 37, 47).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je duž čitava priobalja (sl. 111)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Sparidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    rnoguz(ac), crnošiljac, oluz, pop(ić), crnorep, prekolarac; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 48 hrvatskih pučkih naziva.
  • Strana imena
    Common Two-banded Sea Bream (engleski), sar à tête noire (francuski), sarago testa nera (talijanski), Zweibindenbrasse (njemački)
  • Locus typicus
    Aleksandrija, Egipat
  • Bibliografija
  • · DRAGIčEVIć, B., PALLAORO, A., JARDAS, I., MATIć-SKOKO, S., TUTMAN, P., STAGLIčIć, N., KRALJEVIć, M. i DULčIć, J., 2007. Some biological parameters of the common two-banded sea bream, Diplodus vulgaris (E. Geoffroy Saint-Hilaire, 1817), in the eastern Adriatic Sea (Croatia). XII European Congress of Ichthyology, Cavtat, Croatia. Book of abstracts. Ed.: Buj, I., Zanella, L. i Mrakovćić, M., Zagreb, p. 24
    · CETINIć, P., SOLDO, A., DULčIć, J. i PALLAORO, A., 2002. Specific method of fishing for Sparidae species in the eastern Adriatic. Fish. Res., 55:131–139.
    · JARDAS, I. i PALLAORO, A., 1990. Feeding of Diplodus vulgaris (E. Geoffr.,1817) (Pisces: Sparidae) in the Adriatic Sea. Rapp. Comm. int. Mer Médit., 32 (1): p. 273.
    · JAKL, Z., 2004. Biološke značajke fratra, Diplodus vulgaris (E. Geoffroy Saint-Hilaire, 1817), na području istočne obale Jadrana. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, 39 pp (mimeo)
    · PALLAORO, A., [ANTIć, M. i JARDAS, I., 2006. Feeding habits of the common two-banded sea bream, Diplodus vulgaris (Sparidae), in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 30 (1): 19–2