CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Lastavica balavica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001411

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Dadić, V., Jardas, I., Jukić-Peladić, S., Pallaoro, A., Vrgoč, N. (2021): Chelidonichthys lucernus (Linnaeus, 1758) (HRCP001411). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1411. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Regionalno je ugrožena zbog pretjerana izlovljavanja alatima pridnena ribolova, najviše pridnenom koćom i dubinskim parangalima, i to više kao ciljana nego slučajna lovina. Uz ribolovnu smrtnost uzroke njezine ugroženosti nalazimo i u degradaciji ili gubitku staništa zbog ribolova i onečišćenja mora (morskoga dna)
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Regionalno je ugrožena zbog pretjerana izlovljavanja alatima pridnena ribolova, najviše pridnenom koćom i dubinskim parangalima, i to više kao ciljana nego slučajna lovina. Uz ribolovnu smrtnost uzroke njezine ugroženosti nalazimo i u degradaciji ili gubitku staništa zbog ribolova i onečišćenja mora (morskoga dna)
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva provođenje mjera smanjenja ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (prvenstveno u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata povećalo bi se preživljavanje nedoraslih primjeraka i time dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati. Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, bilo bi potrebno pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populaci
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do 75 cm dužine i mase do 6 kg, ali se obično love znatno manji primjerci, između 20 i 40 cm dužine. Tijelo je izduženo, oblo, najveće visine kod glave, a prema repu se postupno snizuje. Glava je visoka i oklopljena koštanim pločama s mnogo grebenčića i bodljica, njezina donja strana je ravnoplošna. Oči su razmjerno malene i smještene visoko na glavi. Usta suširoka i smještena nisko na glavi. Prednji dio gubice bočno je izvučen udva uska polukružna ispupčenja sa sitnim zubićima. Bodlje ize glave, na korakoidnoj kosti, a iznad prsnih peraja široke su i kratke i sežu samo do prve četvrtine dužine prsnih peraja. Ljuske su malene, ktenoidne i čvrsto ukorijenjene u kožu, nema ih na prsima i prednjem dijelu trbuha. Leđne peraje su dvije, prva je visoka i trokutasta, bodljasta. Druga leđna i podrepna peraja dugačkih su osnovica i stoje jedna nasuprot drugoj. Leđne peraje su osnovicama uložene u plitki žljebićkoji je obostrano obrubljen nizom od 24 do 25 bodljastih koštanih štitića. Prsne peraje su dugačke i široke, sežu do iza treće ili četvrtešipčice podrepne peraje, a njihove tri donje šipčice slobodne su ičlankovite. Trbušne peraje su velike i smještene na prsima. Repnaperaja je blagokonkavnog stražnjeg ruba. Formula peraja glasi: D1. VIII–X, D2. 16–18, A. 14–16, P. 10–11 + 3 slobodne šipčice, V. I + 5 šipčica. Boje jevarijabilne. Leđa su smeđecrvenkasta s prijelazom u narančastu, zelenkastu ili sivu boju, bokovi su ružičasti, a trbuh je bijel. Prsne peraje su tamnozelenkaste ili crnoljubičaste modra oboda, a u nekih scrnom i bijelo ispjeganom mrljom.U Egejskom moru (Izmirski zaljev) mužjaci spolno sazrijevaju kad dosegnu približno 18 cm, a ženke 19 cm dužine (LF50%) (İlhan i Toğulga, 2007). Brže raste u masu nego u dužinu (b > 3).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Lastavica balavica je demerzalna vrsta kontinentske podine, premda se rijetko može naći i u području gornjeg dijela slaza. Zadržava se općenito na dubinama od 20 (tijekom ljeta)do 320 m i mekim (muljevitim i pjeskovitim), a samo katkada šljunkovitim i čvrstim (kamenitim) dnima. Juvenilni primjerci vole zaslađene vode, pa ulaze u lagune, estuarije ili čak slatke vode. U Jadranskom moru je dosad bilježena na dubinama od 30 do 180 m, ali u većem broju samo do 120 m, na muljevitim, muljevito-pjeskovitim i pjeskovitim dnima, bez preferencije bilo koje vrste dna (Jardas, 1988). Može se naći i na površini vode. Zadržava se u vodi temperature između 8 i 24 °C
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširena je u istočnom Atlantskom oceanu, od Norveške do rta Blanc uz zapadnu obalu Afrike, u Sredozemnom i Crnom moru (FAO: 27, 34, 37). Nema je uz otoke Madeiru i Azore
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranskom moru gotovo jednolično rasprostranjena je posvuda, u kanalima i otvorenom moru. Pripada češćim jadranskim triglidima (Jardas, 1988) (sl. 107). Gušća naselja uz zapadnu su obalu Jadrana


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Scorpaeniformes
  • Porodica
    Triglidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
  • Ostala hrvatska imena
    kokotić balavac, balava morska lastavica, morska prasica, morska lasta, lastavica prasica; Vinja (1986) za ovu i druge slične vrste por. Triglidae navodi za istočnojadransku obalu 62 hrvatska pučka naziva
  • Strana imena
    Tub Gurnard, Yellow-gurnard (engleski), grondin perlon (francuski), cappone gallinella (talijanski), Seeschwalbe (njemački)
  • Locus typicus
    sjeverni Atlantski ocean (»Oceano septentrionali«)
  • Bibliografija
  • · İLHAN, D. i TOĞULGA, M., 2007. Age, growth and reproduction of tub gurnard, Cheliodonichthys lucernus Linnaeus, 1758 (Osteichthyes: Triglidae), from İzmir Bay, Aegean Sea, Eastern Mediterranean. Acta Adriat., 48 (2): 173–184.
    · JARDAS, I., 1988. Distribution of the Adriatic fishes of Triglidae family as affected by ecological factors. FAO Rapp. Pêches/FAO Fish. Rep., (394): 147–151.