CRVENI POPIS
NatragKovač
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001300
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Zeus faber Linnaeus, 1758 (HRCP001300). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1300. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Kovač je ponajprije ugrožen intenzivnim gospodarskim i malim ribolovom. Uglavnom se izlovljava pridnenom koćom, zatim različitim mrežama stajaćicama i potegačama te parangalom, kao ciljana ili slučajna lovina. U koćarskim lovinama u posljednje vrijeme prevladavaju nedorasli primjerci, a onih iznad 30 cm samo je 15,5%, pa je srednja lovna dužina svega 18,7 cm, što pokazuje da je kovač u Jadranu prelovljena vrsta (Vrgoč et al., 2006). Osim toga dodatno je ugrožen degradacijom ili nestajanjem staništa zbog ribolova - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Kovač je ponajprije ugrožen intenzivnim gospodarskim i malim ribolovom. Uglavnom se izlovljava pridnenom koćom, zatim različitim mrežama stajaćicama i potegačama te parangalom, kao ciljana ili slučajna lovina. U koćarskim lovinama u posljednje vrijeme prevladavaju nedorasli primjerci, a onih iznad 30 cm samo je 15,5%, pa je srednja lovna dužina svega 18,7 cm, što pokazuje da je kovač u Jadranu prelovljena vrsta (Vrgoč et al., 2006). Osim toga dodatno je ugrožen degradacijom ili nestajanjem staništa zbog ribolova - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
3.1.3. Ograničavanje rasta populacije, 4.1. Službeno obrazovanje - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Sadašnje stanje populacije zahtijeva provođenje mjera smanjenja ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (pogotovo u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata povećalo bi se preživljavanje nedoraslih primjeraka i time dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati. Za predlaganje posebnih mjera zaštite bilo bi potrebno pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Kovač naraste do 66 cm u dužinu i u masu do oko 3 kg, ali se obično love puno manji primjerci, do 25 cm dužine. Tijelo je vrlo visoko i bočno jako stisnuto. Visina tijela stane 1,7–2,3 puta u standardnu dužinu tijela. Glava je velika, koščata i iskošena prednjega profila. Usta su velika, gornja, jako ispruživa, a donja čeljust naprijed ispupčena, s izbočinom u području simfize. Oči su velike, smještene visoko na glavi i blago izbočene, njihov promjer odgovara približno ¼ dužine glave. Ljuske su vrlo sitne, oku bez pomagala nevidljive. Bočna pruga u svom je prednjem dijelu jače zakrivljena i prekrivena s oko 100 ljusaka. Leđna peraja je dugačka, u prednjem dijelu sa snažnim koštanim šipčicama koje na svojoj osnovici imaju bočna proširenja u obliku krila, a opna je između njih uz svaku šipčicu produžena u dug nitasti nastavak. Podrepna je peraja također dugačka i počinje sa snažnim koštanim šipčicama. Prsne peraje su kratke i zaobljene, a trbušne peraje, naprotiv, dugačke, barem dvostruko duže od prsnih peraja i smještene su na prsima. Stražnji obod repne peraje je izbočen. Na trbušnom obodu i uz osnovice mekanog dijela neparnih peraja veći su bodljasti koštani štitići. Perajna formula glasi: D. IX–XI + 21–25, A. III–IV + 20–24, P . 13, V. I + 6–7 šipčica. Boje je maslinastozelenkastosive sa srebrnim odsjajem. Mlađi primjerci obično su uzdužno valovito isprugani. Na boku je karakteristična crna okrugla mrlja sa svjetlijim rubom. Solitaran je. Mrijesti se u proljeće. Ikra i ličinački stadiji su pelagijski. Loš je plivač. Spolno sazrije kad dosegne oko 31 cm dužine (LT 50%) (Vrgoč et al., 2006), odnosno u trećoj ili četvrtoj godini. Raste sporo. Tijekom rasta je prirast u dužinu i masu jednakomjeran (b = 3) (Dul- čić i Kraljević, 1996a; Vrgoč et al., 2006). Karnivoran je. Hrani se ponajviše ribom, a mladi primjerci planktonskim rakovima (Mysida) (Jardas, 1973b). životni vijek mu je vjerojatno oko 12 godina - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Kovač je pridnenopelagijska i oceanodromna riba umjerenih geografskih širina. Zadržava se u području kontinentske podine i gornjeg dijela slaza između 5 i 400 m dubine, ali uglavnom od 70 do 150 m, boravi neposredno iznad muljevitog, pjeskovitog i ljušturnog dna, a rjeđe se nalazi i u višim slojevina mora. Mladi primjerci su češći u priobalnom području iznad pjeskovitog dna i na dnima obraslim livadama morskih cvjetnica ; 11.222–11.224; 11.34; 11.251; 11.211 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Raširen je u čitavom Sredozemnom i zapadnom dijelu Crnog mora te u istočnom Atlantskom oceanu, od Norveške do juga Afrike, uključujući Madeiru, Azore i Kanarske otoke, a vjerojatno i Australiju, Novi Zeland, Japan i Koreju (FAO: 27, 34, 37, 47, 51, 57, 61, 81) - Nacionalna rasprostranjenost
U istočnom Jadranu rasprostranjen je posvuda, ali je češći s pučinske strane otoka (sl. 103).^ešći je u istočnom nego u zapadnom dijelu Jadrana
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Zeiformes - Porodica
Zeidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
Nijssen, H. (2001)
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
šanpjer(o), sveti Petar; Vinja (1986) za istočnu obalu Jadrana navodi 16 hrvatskih pučkih naziva - Strana imena
John Dory (engleski), Saint-Pierre (francuski), pesce San Pietro (talijanski), Hering-könig (njemački) - Locus typicus
Sredozemno more (europska mora)
- Bibliografija
-
· DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28: 243–251.
· JARDAS, I., 1973b. O ishrani kovača, Zeus faber-pungio C.V ., u Jadran- skom moru. Ekologija, 8 (1): 147–161.
· VRGOč, N., KRSTULOVIć [IFNER, S., DADIć, V., JUKIć-PELADIć, S., 2006. Demographic structure and distribution of John Dory , Zeus faber L., 1758, in the Adriatic Sea. J. Appl. Ichthyol., 22: 205–208.