CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Koraf

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001299

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Umbrina cirrosa (Linnaeus, 1758) (HRCP001299). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1299. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Koraf uglavnom stradava kao ciljana lovina na ušćima rijeka velikim potegačama (ušće Mirne, Tarska vala) i kao slučajna lovina mnogih priobalnih ribolovnih alata (mreže potegače i stajaćice, vrše, osti, udičarski alati) i podvodne puške, zatim zbog onečišćenja priobalnog mora i estuarija, degradacije staništa i čestog uznemirivanja
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Koraf uglavnom stradava kao ciljana lovina na ušćima rijeka velikim potegačama (ušće Mirne, Tarska vala) i kao slučajna lovina mnogih priobalnih ribolovnih alata (mreže potegače i stajaćice, vrše, osti, udičarski alati) i podvodne puške, zatim zbog onečišćenja priobalnog mora i estuarija, degradacije staništa i čestog uznemirivanja
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Djelotvorno se može zaštititi očuvanjem staništa od onečišćavanja priobalnog mora i vodotoka, propisivanjem najmanje veličine ispod koje se ne smije loviti (npr. 35 cm) i lovostaja u vrijeme mriješćenja, zatim boljim poznavanjem njegove rasprostranjenosti i brojnosti, biologije, ekologije i staništa te uvođenjem praćenja stanja (monitoring)
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do 70 cm dužine i mase do 10 kg, ali obično samo do 30 cm. U istočnom Jadranu dosad je zabilježena najveća dužina od 66,5 cm i masa od 2,9 kg (Kačić et al.,1993). Tijelo je izduženo, visoko i bočno stisnuto, gornji mu je profil zaobljen, a donji gotovo ravan. Gubica je tupo zaobljena i strši zamjetno iznad donje čeljusti, usta su malena i donja. Na bradi je sitan pipak s porom na vrhu, a s njegove obje strane još po dvije kožne pore. Zubi su u obje čeljusti sitni i gusti, u obliku četkice. Obod škržnog pretpoklopca sitno je pilasto nazubljen, a na stražnjem rubu škržnog poklopca dvije su plosnate bodlje. Oči su razmjerno malene, njihov promjer stane 4,4–6,3 puta u dužinu glave, a kraći je i od međuočnog razmaka. Bočna pruga prati gornji profil tijela i prekrivena je s oko 50 ljusaka. Ljuske su ktenoidne, a na prsima, gubici i ispod očiju uglavnom cikloidne. Leđne peraje su dvije, prva je kratka, trokutasta i građena od bodljastih šipčica, a druga je dugačka i mekana. Druga šipčica u podrepnoj peraji dugačka je i snažna, njezina dužina stane 2,4–3,1 puta u dužinu glave. Trbušne peraje su smještene na prsima. Stražnji je obod repne peraje ravan ili blago konkavan, s malo produženim gornjim vrhom. Formula peraja glasi: D1. IX–X, D2. I + 23–25, A. II + 7–8, P . 17, V . I + 5 šipčica. Po leđima i bokovima je sivometalne boje s 25 ili više kosih zlatnožutih pruga ograničenih plavo ili ljubičasto. Membrana na stražnjem rubu škržnog poklopca je crna. Koraf živi solitarno ili u malobrojnim plovama. Mrijesti se u proljeće i ljeti. Spolno sazrije približno pri 30–35 cm dužine. Omnivoran je. Hrani se pretežno bentoskim beskralježnjacima, a manje i algama
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Demerzalna je, morska i brakična riba. Dolazi na kamenitim, kamenito-pjeskovitim i kamenito-muljevitim dnima kontinentske podine od obalnog ruba do 100 m dubine, uglavnom plitko. Drži se više onih područja gdje je dotok slatke vode obilan i stalan, a zalazi i u rijeke. Mladi ulaze u estuarije ; Physis staništa: 11.221–11.223; 11.2411; 11.2413; 11.4; 13.24
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširen je uz obalu čitavoga Sredozemnog i Crnog mora, a ušao je kroz Sueski kanal i u Crveno more; ima nalaza uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Biskajskog zaljeva do Senegala, uključujući Kanarske otoke (FAO: 27, 34, 37, 51)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je uz cijelu obalu, ali nesuvislo (sl. 102), no možda ipak suvislije nego što to pokazuju naši terenski podatci.Oko otoka i na otvorenom moru je slučajan


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Sciaenidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    korbel, kurjal, salamun, dronj, sjenka, grb šarac; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 41 hrvatski pučki naziv
  • Strana imena
    Shi Drum (engleski), ombrine commune, ombrine côtière (francuski), ombrina (talijanski), Schattenfisch (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · KAčIć, I., JARDAS, I., KRALJEVIć, M. i PALLAORO, A. 1993. Ihtiološka analiza lovina prirodnog rezervata Tarska vala, Istra. Studije i elaborati IOR-a, Split, br. 183/1993, 1–13.