CRVENI POPIS
Natrag
Pauk crnac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001298
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Trachinus araneus Cuvier, 1829 (HRCP001298). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1298. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Glavni uzrok nestajanja pauka crnca intenzivan je gospodarski, mali i športsko-rekreacijski ribolov udičarskim alatima, mrežama potegačama, mrežama stajaćicama i povlačnim mrežama u kojima se pojavljuje kao slučajna lovina, zatim degradacija staništa zbog ribolova, a nestajanju pogoduje i razmjerno mala gustoća populacije - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Glavni uzrok nestajanja pauka crnca intenzivan je gospodarski, mali i športsko-rekreacijski ribolov udičarskim alatima, mrežama potegačama, mrežama stajaćicama i povlačnim mrežama u kojima se pojavljuje kao slučajna lovina, zatim degradacija staništa zbog ribolova, a nestajanju pogoduje i razmjerno mala gustoća populacije - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Postojećoj zakonskoj regulaciji pridnenog ribolova znatno bi pomoglo kad bi se pojedini dijelovi ribolovnog mora proglasili zaštićenim staništima riba i morskih organizama uz strože uvjete i/ili kad bi se dopustio naizmjenični ribolov po zonama, kao i za zaštitu drugih pridnenih vrsta. O njegovoj rasprostranjenosti, brojnosti, stanju staništa, biologiji i ekologiji u istočnom Jadranu ne zna se dovoljno, pa bi radi pronalaženja uspješne zaštite trebalo poduzeti znanstvena istraživanja uz provođenje praćenja stanja (monitoring) - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Naraste do 45 (50) cm, obično samo do 30 cm. Tijelo je izduženo i bočno stisnuto, pokriveno sitnim ktenoidnim ljuskama, poredanima u kosim redovima. Visina tijela može stati 4,3–4,5 puta u standardnu dužinu tijela. Glava je razmjerno kratka, tupa, a usta široka i gornja. Zubi su sitni i poredani u više nizova, postoje i na nepcu. Oči su malene, izbuljene i smještene visoko na glavi, a razmak između njih približno je jednak visini oka i blago je uleknut. Na prednjem obodu nadočnog luka nalazi se par sitnijih bodljica. Na gornjem je dijelu škržnog poklopca snažna bodlja. Bočna pruga teče paralelno s gornjim profilom tijela, a na repnom dršku naglo se savija nadolje, prekrivena je sa 75–80 ljusaka. Leđne peraje su dvije, prva je kratka, trokutasta i bodljasta, a druga dugačka i mekana. Podrepna peraja je dugačka i počinje malo ispred druge leđne peraja, slične su i stoje jedna nasuprot drugoj. Prsne peraje su široke i trapezoidne. Trbušne peraje su smještene ispred prsnih, na grlu. Stražnji obod repne peraje ravan je ili blago konveksan. Formula peraja glasi: D1.VII, D2. 26–29, A. II + 29–31, P . 15–17, V . I + 5 šipčica. Boje je žutosmeđaste s mnogo (obično 10–11) crnih mrlja po boku, odnosno točaka po boku, leđima, glavi i bazalnom dijelu repne peraje. Opna prve leđne peraje i stražnji rub repne peraje su crni. Mrijesti se u proljeće i ljeto. Ikra i ličinački stadiji su planktonski. Karnivoran je, hrani se sitnom ribom i beskralježnjacima dna, pretežno račićima. Aktivan je noću, a danju miruje, ukopan u supstrat sve do očiju. Bodlje prve leđne peraje i one na škržnim poklopcima su otrovne, ubod je vrlo bolan i opasan - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Demerzalna je vrsta kontinentske podine od oko 5 do 100 m dubine. Zadržava se na grubljim detritičnim, pjeskovitim i muljevitim dnima : Physus staništa: 11.222–11.225 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost. Rasprostranjen je u čitavom Sredozemnom moru (ne i u Crnom moru) i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Portugala do Angole (FAO: 27, 34, 37, 47) - Nacionalna rasprostranjenost
U istočnom Jadranu rasprostranjen je u srednjem i južnom dijelu, ali se pokoji primjerak može naći i nešto sjevernije (sl. 101)
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Perciformes - Porodica
Trachinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
pauk, pauk crnožig, crni morski pauk, ranj, ranj crnac, dragana, taranta - Strana imena
Spotted Weever (engleski), vive araignée (francuski), tracina ragno (talijanski),Gefleckter Petermännchen (njemački) - Locus typicus
Napulj, Palermo (Sicilija), Italija; Marsej, Francuska
- Bibliografija
- -