CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Mačka mrkulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001294

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Scyliorhinus stellaris (Linnaeus, 1758) (HRCP001294). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1294. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Mačka mrkulja regionalno je ugrožena intenzivnim pridnenim ribolovom različitim priobalnim alatima – obalnom koćicom, pridnenim parangalom, različitim mrežama stajaćicama i sitnim udičarskim alatima, bilo kao ciljana vrsta ili slučajna lovina. Osim ribolovne smrtnosti, nepovoljne su okolnosti za njezino održanje i degradacija ili gubitak staništa zbog ribolova i onečišćivanja mora (morskog dna), kao i mala reprodukcijska moć, razmjerno mala gustoća populacije i spor rast
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Mačka mrkulja regionalno je ugrožena intenzivnim pridnenim ribolovom različitim priobalnim alatima – obalnom koćicom, pridnenim parangalom, različitim mrežama stajaćicama i sitnim udičarskim alatima, bilo kao ciljana vrsta ili slučajna lovina. Osim ribolovne smrtnosti, nepovoljne su okolnosti za njezino održanje i degradacija ili gubitak staništa zbog ribolova i onečišćivanja mora (morskog dna), kao i mala reprodukcijska moć, razmjerno mala gustoća populacije i spor rast
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zaštita ove vrste postigla bi se prostornom i vremenskom regulacijom izlovljavanja na pojedinim područjima. Posebnu pozornost treba posvetiti područjima na kojima se nalaze rastilišta i mrjestilišta ove vrste, a to su kanalska područja. Isto tako, regulaciju ribolova treba provoditi propisivanjem najmanje veličine ispod koje se ne smije loviti (barem 70 cm), a koja zakonom još nije određena. Djelotvornijoj zaštiti mnogo bi pomogli i potpuniji podatci o rasprostranjenosti i brojnosti, biologiji i ekologiji vrste te praćenje stanja populacije (monitoring), pa bi tomu trebalo usmjeriti buduća istraživanja
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je izduženo, vitko, jako hrapavo, dužine općenito do 1,6 m, a u Jadranu do 1,2 m i mase do 7 kg (Grubišić, 1959; Jardas, 1996). Glava je široka, malo sploštena. Gubica je tupa i kraća od širine glave mjerene preko usta. Postoje samo donji usni nabori. Zubi su s jednim središnjim uskim i dugim šiljkom i neredovito sa po jednim parom sitnih bočnih šiljaka. Nosni otvori nisu kanalima spojeni s ustima, nosni zaklopci ne dopiru do usta i međusobno su odvojeni. Škržne pukotine (5 pari) su kratke, dva zadnja para nalaze se iznad osnovica prsnih peraja. Štrcala su blizu očiju. Leđne peraje su dvije, smještene na stražnjoj polovini tijela, prva je veća od druge, a druga počinje iznad završetka osnovica trbušnih peraja, razmak između leđnih peraja je isti ili manji od dužine osnovica trbušnih peraja. Repna peraja je razmjerno malena, nejednakokrišćana, s razvijenim trbušnim i završnim režnjem. Odozgo je siva, smeđastosiva, sivocrvenkasta ili crnkasta, s većim okruglastim tamnosmeđim mrljama i bjelkastim ili pepeljastim pjegama, trbuh je bijel. Mačka mrkulja je oviparna vrsta. Jajne čahure, u kojima su zaštićene oplođene jajne stanice, stvaraju se u jajovodnim (nidamentarnim) žli- jezdama u paru, one su s dugačkim končastim nastavcima na uglovima pomoću kojih se vješaju na alge ili različite predmete na dnu. Prosječne dimenzije jajnih čahura izmjerenih u Jadranu su 9,10x1,79 cm, a pros- ječna dužina izvaljenih mladunaca je 14,58 cm (Skaramuca i Prtenjaća, 1985). @enke odlažu jajne čahure u plitkom moru čitave godine, godiš- nje oko 100 komada, ali intenzivnije u proljeće i ljeto. Inkubacija traje oko 9 mjeseci. U Jadranu ženke postižu spolnu zrelost između 67 i 70 cm, a mužjaci pri nešto manjim dužinama (@upanović, 1961a), a uz obalu Tunisa ženke pri 79 (82) cm, a mužjaci 77 (80) cm dužine (Capa- pé, 1977; Capapé et al., 2004a). Rast u dužinu i masu je jednakomjeran (b = 3) (Pallaoro et al., 2005). Hrani se pretežno različitom pridne- nom ribom, dekapodnim rakovima i glavonošcima.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Prema podatcima za Jadransko more (Županović, 1961, Jardas, 1984, 1984a; Županović i Jardas, 1989), mačka mrkulja zadržava se samo na kontinentskoj podini od nekoliko do 190 (200) m dubine, uglavnom do 100 m, na različitim dnima, ali uglavnom na grubljima pjeskovitima, golima ili obraslima algama i morskom cvjetnicom Posidonia oceanica. Prema općenitim podatcima zalazi sve do 400 m dubine : Physis staništa: 11.2411–11.2413; 11.251; 11.223; 11.225; 11.34; 11.21131; 11.21121
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Mačka mrkulja rasprostranjena je u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu, od Norveške i Švedske na sjeveru do Senegala na jugu, moguće i južnije, te u čitavom Sredozemnom moru (FAO: 27, 34, 37). Nema je u Crnom moru
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjena je uz čitavu obalu, bolje u kanalima nego u otvorenom moru (sl. 97). Danas je brojna još samo na području sjevernozadarskih otoka (Sestrunj, Molat, Ist, Dugi otok i dr.). Uz zapadnu obalu Jadranskog mora mogu se uloviti još samo pojedinačni primjerci


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Galeomorphii
  • Red
    Carcharhiniformes
  • Porodica
    Scyliorhinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Compagno, Leonard J. V., 1984: Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 4, pt. 2.
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    mačka, mačka pjegavica, mačka velika, mačka kamenjarka, mačka purićarka, mrkuljica, šćedrovača, šarka, mrka morska mačka; Vinja (1986) navodi za istočnu obalu Jadrana 11 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Nursehound (engleski), grande roussette (francuski), gattuccio maggiore (talijanski), Großgeflecker Katzenhai (njemački)
  • Locus typicus
    Europa (»Mari Europaeo«)
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C. I QUIGNARD, J.-P., 1977. Contribution à la biologie des Triakidae des côtes tunisiennes. I. Mustelus mediterraneus Quignard et Capapé, 1972: Répartition géographique et bathymétrique, migra- tions et déplacements, reproduction fécondité. Bull. Off. natn. Pêch. Tunisie, 1 (1): 103–122.
    · CAPAPÉ, C., QUIGNARD, J.-P ., GUÉLORGET, O., BRADAÏ, M.N., BOUAÏN, A., BEN SOUISSI, J., ZAOUALI, J. i HEMIDA, F., 2004a. Observations on biometrical parameters in elasmobranch species from Maghrebin wat- ers: A survey . Annales, Ser. hist. nat., 14 (1): 1–10.
    · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jad- ranskih riba. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Sela- chia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108
    · JARDAS I., 1984a. Adriatic Chondrichthyes by the biogeographical standpoint. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar. Split, 59: 1–7.
    · JARDAS, I., 1996. Jadranska ihtiofauna. [kolska knjiga d.d. Zagreb, 533 pp.
    · SKARAMUCA, B. i PRTENJAćA, I., 1985. A contribution to the study of biological and ecological characteristics of the catfish (Scyliorhinus stellaris L., 1758). Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 65: 1–8.
    · PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96.
    · ŽUPANOVIć, [., 1961. Kvalitativno-kvantitativna analiza ribljih naselja kanala srednjeg Jadrana. Acta Adriat., 9 (3): 1–151.
    · ŽUPANOVIć, [., 1961a. Prilog poznavanju biologije jadranskih riba Chondrishthyes. Acta Adriat., 9 (4): 1–84.
    · @UPANOVIć, [. i JARDAS, I., 1989. Fauna i flora Jadrana: Jabučka kotlina, druga knjiga. Logos, Split i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Fauna et flora adriatica, vol. 4, 526 pp.