CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Škrpina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001293

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Scorpaena scrofa Linnaeus, 1758 (HRCP001293). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1293. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožena je izlovljavanjem različitim ribolovnim alatima (naročito mrežama stajaćicama) u gospodarskom, malom i športsko-rekreacijskom ribolovu, bilo da je ciljana ili slučajna lovina. Zbog tromosti lak je plijen podvodnih ribolovaca. Njezinu ugrožavanju dodatno pridonosi degradacija staništa i neki unutrašnji čimbenici, kao spori rast i kasno nastupanje spolne zrelosti
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožena je izlovljavanjem različitim ribolovnim alatima (naročito mrežama stajaćicama) u gospodarskom, malom i športsko-rekreacijskom ribolovu, bilo da je ciljana ili slučajna lovina. Zbog tromosti lak je plijen podvodnih ribolovaca. Njezinu ugrožavanju dodatno pridonosi degradacija staništa i neki unutrašnji čimbenici, kao spori rast i kasno nastupanje spolne zrelosti
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najmanju propisanu veličinu od 25 cm, ispod koje se prema sadašnjoj Naredbi ne smije loviti, trebalo bi povećati na barem 30 cm radi zaštite nedoraslih primjeraka i strože provoditi propis u praksi, što se sada ne čini. Bolje poznavanje njezine biologije i staništa također bi pridonijelo donošenju ispravnih zaštitnih mjera, pa bi tomu trebalo usmjeriti znanstvena istraživanja
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Općenito naraste do 66 cm dužine i mase oko 5 kg, ali se love primjerci uglavnom do 50 cm. U istočnom Jadranu vjerojatno naraste do 58 cm dužine i mase oko 4 kg, za što joj je potrebno 25 godina života, a najčešće lovne dužine su do 39 cm (modus između 26 i 28 cm), odnosno 8 ili 9 godina (Banić, 2006). Tijelo škrpine je zdepasto, trbušasto i bočno stisnuto, prekriveno sitnim ktenoidnim ljuskama. Glava je velika, košćata, s mnogo grebenčića i bodljica. Usta su široka, gornja, a donja čeljust je blago ispupčena. Zubi su sitni i tanki, poredani u gornjoj čeljusti u 4–5, a u donjoj čeljusti u 3–4 niza; nalaze se i na nepcu. Oči su smještene visoko na glavi, njihov promjer odgovara 1/5 dužine glave, a međuočni prostor je konkavan i uži od promjera oka. Iza nadočnih svodova ističe se veća sedlasta uleknina bez ljusaka. Ispod donje čeljusti veći je broj karakterističnih kožnih privjesaka (naziv »barbata«), a slični se privjesci nalaze i drugdje na glavi i po čitavu tijelu, nadočni su veliki i resasti. Na predočnoj kosti, iznad gornje čeljusti, nalaze se 3–4 široke bodlje, a na bradi 2 sitne pore. Leđna peraja je dugačka i građena od dva različita dijela, prednji je duži i bodljast, a stražnji kraći i mekan. Podrepna peraja slična je mekom dijelu leđne peraje i stoji mu nasuprot. Prsne peraje su vrlo široke, lepezaste. Trbušne peraje su kraće od prsnih i smještene su na prsima. Repna peraja je zaobljena. Perajna formula glasi: D. XI– XII + 9–10, A. III + 5, P . 18–20, V . I + 5 šipčica. Boje je varijabilne i prilagodljive okolišu – ružičastocrvene do ciglastocrvene i smeđasto izmramorane. Očna zjenica je crvenkasta. Samotnjačka je i izrazito troma riba. Mrijesti se od svibnja do kolovoza, a vjerojatno i kasnije. Ikra se nalazi u sluzavoj masi i pluta u moru. U istočnom Jadranu spolno sazrijeva vjerojatno iznad 28 cm dužine, odnosno u 4. i 5. godini života, raste vrlo sporo, i to brže u masu nego u dužinu (b > 3) (Dulčić i Kraljević, 1996a; Banić, 2006)
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Škrpina je uglavnom priobalna, demerzalna i sedentarna riba. životno područje obuhvaća kontinentsku podinu i gornji rub slaza između nekoliko do 500 m dubine, ali uglavnom između 10 i 80 m. Zadržava se na čvrstim gromadastim kamenitim dnima prepunim procijepa, rupa i špilja, zatim ljušturnim, koraligenim i uopće obraslim dnima, a rjeđe zalazi i u livade morske cvjetnice Posidonia oceanica. Izbjegava zatvorene zaljeve i zaslađene vode ; Physis staništa: 11.2411; 11.223; 11.251; 11.261; 11.262; 11.2412; 11.225; 11.3
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjena je u čitavom Sredozemnom moru (ali je nema u Crnom moru) i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Engleskog kanala i južne obale Irske do Senegala, a vjerojatno i dalje, do juga Afrike, uključujući Azore, Madeiru, Kanarske i Kapverdske otoke (FAO: 27, 34, 37, 47?)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu ima je gotovo posvuda, ali su joj najgušća naselja oko svih vanjskih otoka, osamljenih otočića i brakova (sl. 96). Mnogo je češća u istočnom nego u zapadnom Jadranu


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acantopterygii
  • Red
    Scorpaeniformes
  • Porodica
    Scorpaenidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Hureau, J.-C., and Th. Monod, eds., 1973: null. Check-list of the fishes of the north-eastern Atlantic and of the Mediterranean (Clofnam), vol. 1. xxii + 683.
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Wheeler, A. (1992). A list of the common and scientific names of fishes of the British Isles. J. Fish Biol. 41(Suppl. A): 1-37
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    bodeljka, bodeč crveni, škrpoč crveni; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 41 hrvatski pučki naziv
  • Strana imena
    Red Scorpionfish (engleski), rascasse rouge (francuski), scorfano rosso (talijanski), Roter Drachenkopf (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · BANIć, I., 2006. Rast i starost škrpine, Scorpaena scrofa Linnaeus, 1758, u istočnom Jadranu. Diplomski rad, Odjel za studij mora i pomorstva Sveučilišta u Splitu, 45 pp (mimeo).
    · DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28: 243–251